DRUGI SVETSKI RAT

Tragična i smutna vremena, kada su ljudi često zaboravljali čovečnost, i međusobno se istrebljivali zbog različitih ideologija i politika, istovremeno se boreći i protiv stranog okupatora.

Najhrabrija užička partizanka

Najhrabrija užička partizanka

Mlada partizanka konja jahala Hej nek se čuje čuje, hej nek se zna Da je mlada partizanka konja jahala Mlada partizanka pušku nosila Hej nek se čuje čuje,...
Sećanje Rila Bogdanovića na bombardovanje 1944. godine

Sećanje Rila Bogdanovića na bombardovanje 1944.godine

„U toku 1944. Godine jedan broj gradova u Srbiji bio j bombardovan od strane savezničke avijacije, svjedno da li su u njima bile nemačke...
Sa prve proslave oslobođenja Užica 24. septembra

Sa prve proslave oslobođenja Užica

Do pre dvadeset godina, 24. septembar obeležavao se kao Dan grada Užica, Dan prvog oslobođenja Užica u Drugom svetskom ratu i Dan rađanja Užičke...

O zaboravljenom velikanu iz Užica Živku Topaloviću

Tri ličnosti modernog radničkog pokreta iz užičkog kraja, Radovan Dragović, Dušan Popović posebno Dimitrije Tucović, imaju svoja spomen-obeležja u centru grada, Tucović i Glavnu...

Ide Purke preko Zlatibora…

Nesvakidašnje svedočenje našeg poznatog reditelja Mladomira Puriše Đorđevića o danima uspona i pada partizanske države koja je živela 67 dana.

Dug put od užičkih partizanskih bajkovitih pripovedanja do istine (drugi deo)

U tumačenju borbe na Kadinjači treba istaći da su ti ljudi izginuli kao patriote za slobodu ove zemlje, a ne za revoluciju o kojoj se tada malo ili se ništa nije znalo.

Dug put od užičkih partizanskih bajkovitih pripovedanja do istine (prvi deo)

Sve do devedesetih godina, kad neupućen čovek dođe u Užice, mogao se s pravom zapitati da li je grad postojao pre 1941. godine i da li je ovde postojao bilo ko drugi osim – komunista.

Božidar Ćosović – vojvoda Javorski – “Božo Javorac”

Pre Drugog svetskog rata bio je trgovac i zelenaš. Nakon Aprilskog rata nastavio je da deluje u svom kraju i proglasio sebe vojvodom Javorskim.

Učitelj koji je postao predsednik Užičkog četničkog udruženja

Pred drugi svetski rat primio je dužnost predsednika Užičkog četničkog udruženja, a bio je i komandant Užičko - zlatiborskog odreda tokom rata.

Prilozi za istoriju užičke Ložionice i njenih „garavaca“

Podršku Užičanima za gradnju pruge „uskog koloseka“ dao je kralj Petar Prvi, koji je bio prisutan prilikom dolaska prvog voza.

Prvi užički livci i majstori koji su izrađivali ručne bombe

U Avramovića livnici nije bilo moguće postići količinu potrebnih bombi. Rešeno je da izradu bombi pruzmu dvojica iskusnih majstora, koji su pre rata radili u fabrici oružja u Kragujevcu.
Vitraž Bitka na Kadinjači 1941.

Užički Radnički bataljon

Tu poslednju noć pred Kadinjaču zajednički smo prespavali i bili smo još bezbrižni, jer je front bio dosta daleko od grada.

Kulturno – umetnička četa u Užicu i Čajetini uz sećanja Milenka Đurića

Osnova za dalji tok ovog pripovedanja je sećanje jednog od legendarnih, posebno talentovanih Užičana, čika Milenka Đurića.

Užičani, žrtve savezničkog bombardovanja u Drugom svetskom ratu

Sa pijatetom se sećamo žrtvi savezničkih bombardovanja Užica.

U Parčiću 1941.

U Malom parku u Užicu 1941. godine fotografisali su se pripadnici Narodne straže.

Kako je posle oslobođenja purnjao ćira

Odlučeno je da se jedna parna lokomotiva razmontira i na zaprežnim kolima pretera do Bisoke i tamo sklopi.

Narodni heroj iz Dobrodola

Miodrag Milovanović Lune proslavljeni partizanski komandant, narodni heroj je rođen u užičkom selu Dobrodolu 1921.

Storija o prvobrcu Stanki

Bila je prvoborac u NOB-u, borila se tokom rata širom Jugoslavije. Ostavila je traga kao humanista, vredan i radan socijalni radnik.

Memorijalno obeležje na Kadinjači

Razlog zbog čega je građen spomen kompleks ,,Kadinjača“ prvenstveno je u političkom značaju koje je to mesto imalo za tadašnji režim.

Spomen piramida na Kadinjači

Na godišnjicu bitke, 1952. godine, Radivoje Jovanović Bradonja, borac sa Kadinjače, otkrio je spomenik u čast borcima Radničkog bataljona.

O Cveti Dabić po kojoj je Tkačnica nosila ime

Odvedena je u užički zatvor, a odatle u logor na Banjici, gde je 1942. streljana.

Prvi užički posleratni službeni automobili

O tom posleratnom korišenju džipa “Vilis MB” od službi u užičkoj Opštini ostalo je par fotografija Ilije Lazića.

Tragični kraj partizanskog komandanta Vojina Petrovića

Njegovo mrtvo telo okupator je preneo u Užice i jedno vreme ga izložio na Žitnoj pijaci.

Ilijina šetnja 1943. godine pored Đetinje

Posmatrano kroz lukove ovog prastarog mosta teče i razliva se ne samo Đetinja, nego i ceo taj pitomi prostor.

Užičanin koji je spasio 500 izbeglica iz NDH

Bilo je predvečerje, deseti avgust, kada je Vojin svoj plan o begstvu iz Višegrada počeo da sprovodi u delo.

Tužna užička godišnjica

Na današnji dan 22. novembara 2018. godine je 77 godina od eksplozije u trezorima, kada je poginulo 120 Užičana, radnika i građana.

Na Drežničkoj gradini

Bio je to prvi veći sukob partizana i Nemaca u Užičkom kraju u Drugom svetskom ratu.

“Lete štuke lete avioni” nad Užičkom republikom

Prvi dan nad slobodnim Užicem su doletele dve štuke.

Užičani na posleratnim radnim akcijama (četvrti deo)

Svrstani u brigade u okviru Petogodišnjeg plana, mladi užičkoga kraja radili su na izgradnji Novog Beograda.

Mladi užičkog kraja ponos radnih akcija

Većina brigada je proglašena udarnim i dobile su veliki broj priznanja.

Škola u Užičkoj republici

Nastava je većinom održavana zbog čestih bombardovanjanja, kada je lepo vreme, po prirodi okolo Užica.

Štampa tokom Užičke republike

Tokom postojanja Užičke republike, u političkom i kulturnom životu značajnu ulogu je odigrala štampa.

Ljuba Simović o zarobljenim nemačkim vojnicima u Užičkoj republici

U jedan od onih gradova po kojima su koliko do juče patrolirali, hapsili i streljali, zarobljenici ulaze uplašeni, glava uvučenih među podignute kragne šinjela.

Svedočanstvo Vladimira Dedijera o povlačenju partizana iz Užica 1941.

Tito je bio strahovito umoran. Preko trideset kilometara je prešao po gudurama ove noći.

Narodni heroj iz Karana pokraj Užica

Pridružio se partizanima na početku rata u Jugoslaviji 1941. godine. Istakao se hrabrošću i heroizmom. Zbog svojih akcija u ratu proglašen je narodnim herojem 27. novembra 1953. godine.

Užičani na posleratnim radnim akcijama (treći deo)

Omladina se dobrovoljno prijavljivala za učešće u radnim akcijama i izgradila 1.050 kilometara autoputa.

Užičani na posleratnim radnim akcijama (drugi deo)

Od omladinskih četa užičkoga okruga formirana je Prva omladinska radna brigada, koja je nosila ime prvog jugoslovenskog narodnog heroja Petra Lekovića.

Lekarska porodica Gutman

Za njega nije postojala razlika između austriskog vojnika i zlatiborskog seljaka, koje je lečio po zabačenim kolibama i besplatno im davao lekove.

Kako je neznani junak postao znani

Saznalo se da je to Miloje Zečević, kovač rodom iz sela Lipovca kod Topole, koji je preživeo u Prvom svetskom ratu golgotu preko Albanije.

Užičani na posleratnim radnima akcijama (prvi deo)

Najveća želja najvećeg dela stanovnika, posebno mladih, bila je želja za bolju budućnost, da što pre otklone posledice ratnih razaranja.

Gudurić pre pekarskog preduzeća

Za vreme Užičke republike 1941, bio je glavni u partizanskoj pekari i u isto vreme komandir Pekarske čete u sastavu Radničkog bataljona.

Spomenik “Lomača” na Dovarju

Nemci su njegovo telo, sa mrtvim telom Vukole Dabića, izložili na Žitnom pijacu da zastraše Užičane.

Kako je Krcun Titu u jednom danu dva puta spasao život

Tako je igrom slučaja Krcun, odrastao u Užicu i okolini i znao teren kao svoj džep, spasio Titu život koji je hteo sam sebi da oduzme.

Kadinjača, poema o hrabrosti i žrtvovanju, spomen obeležje tuge

Rođena zemljo, jesi li znala? Tu je poginuo bataljon ceo...

Ko je projektant zgrade današnjeg užičkog muzeja i trezora?

Zvao se Vladimir Smirnov Volođa, emigrant Rus, građevinski inžinjer, general potpukovnik.

Oko zlatiborkog jedriličarskog doma

Logorske vatre na kojima su jedriličari, uz skečeve, vatromete imale su posebnu draž u letnjim zlatiborkim noćima.

Nikako “zbog sira i vojne muzike”

Muzičari U NOBU su bili prvenstveno borci, jurišali su, bili ranjeni, ginuli, gladovali, trpeli od hladnoće i bolesti.

Kada je Užice postalo Titovo

Godine 1946, Dobrivoje Baja Vidić, član Narodnog odbora, inače rođeni Čačanin, predložio je da Užice promeni ime.

Užička znamenitost tenk Hočkis

I narod i vojska su radoznalo zastajali pored tenkova, okupljali se i zapitkivali kako se tenk kreće, kako dejstvuje, ko će se ga od partizana voziti.

Kraljevska vlada u Užicu u aprilu 1941. godine

Posle bombarovanja Beograda, 6. Aprila, Kraljevska vlada generala Simovića je stigla u Užice, u Narodnu banku (danas Muzej).