Esej o crkvi SV. Marka

2302
Prva užička drvena crkva Svetoga Marka čiji zvonik je izradio Rista Tešić (crtež Kanica iz 1864)
Prva užička drvena crkva Svetoga Marka čiji zvonik je izradio Rista Tešić (crtež Kanica iz 1864)

Ova užička crkva ima dugu i bogatu istoriju. O njenom poreklu i godini izgradnje postoji više verzija. Sa stanovišta zvanične istorije, crkva je podignuta 1828. godine. Kao glavni argument za ovu tvrdnju služe zabeleške austrijskog putopisca Feliksa Kanica. Kanic je prilikom posete Užicu 1860. godine, zabeležio: “U najstarijoj varoškoj četvrti posetio sam crkvicu Sv. Marka, koja se sa svojim malim drvenim zvonikom nalazila u jednoj bašti; ona je osvećena još 1828. pa je 1888. obnovljena, a 1889. za vreme restauracije glavne crkve, trebalo je da zameni ovu“. Kanic je tada napravio prvi poznati crtež crkve Sv. Marka.

Ikona u crkvi Sv. Marka u Užicu (foto Turistička organizacija Užice)
Ikona u crkvi Sv. Marka u Užicu (foto Turistička organizacija Užice)

Godina 1828. se tako uzima kao zvaničan datum izgradnje crkve i taj datum se nalazi upisan na informacionoj tabli pored ulaza u crkvu. Usmeno predanje govori drugačije. Po usmenom predanju, crkva je podignuta mnogo ranije, još 1721. godine. Po ovome predanju, najzaslužniji za podizanje crkve bio je šejh Muhamed, Užičanin koji je dao dozvolu da se ova crkva podigne. Po predanju, šejh Muhamed je zbog toga teško nastradao – omrznut od strane drugih Turaka, smrtno je stradao u sukobu sa njima, nešto pre 1750. godine.
Kao što se često pokaže, narodna predanja nastaju na osnovu nekih stvarnih događaja, pa tako i u ovom predanju ima nešto istine. Zbog ratnih sukoba između Austrije i Turske, veliki deo srpskog naroda je prebegao u Austriju, pa su mnogi delovi Srbije ostali prazni i napušteni. Turci su iz ekonomskih razloga želeli da se stanovništvo vrati, pa su bili spremni i na neke ustupke. Tako je i šejh Muhamed odobrio Srbima iz Užica da se sebi podignu malu crkvu. Ovo usmeno predanje potvrđeno je i u nekim dokumentima. Ovo predanje se u pisanoj formi prvi put pominje u delu „Samouki rukopis“, autora užičkog pekara Miladina Radovića sa Tatinca. On 1911. godine piše o dešavanjima u užičkom kraju kojima je bio očevidac ili je slušao o njima od svojih starih. Radović piše: „Taj je šeik odobrio Srbima da načine sebi malo crkve, đe će se bogu moliti, i još neke olakšice, te su zato neki Turci, koji su drčini, omrzli na šeika.“ Po Radoviću, Šejh Muhamed nije ktitor crkve. Njegova uloga se svodila na davanje dozvole za podizanje crkve. Radović ne pominje konkretno 1721. godinu kao godinu izgradnje crkve.

Antimins iz riznice crkve Sv. Marka (foto Kamerom kroz Srbiju)
Antimins iz riznice crkve Sv. Marka (foto Kamerom kroz Srbiju)

Drugi dokaz ukazuje na podizanje crkve oko 1721. godine. To je antimins koji se čuva u riznici crkve Sv.Marka. Reč je o antiminsu koji je osveštao raški mitropolit Grigorije III, koji je na raškom tronu bio od 1697. do 1730. godine. Antimins je platno u kome je često ušiven deo svetiteljskih moštiju i na kome se može služiti liturgija. Iako nema dokaza da je ovaj antimins urađen za ovu crkvu, njegovo postojanje u riznici crkve Sv. Marka ukazuje na njegovu vezu sa crkvom.

Na osnovu svega, može se zaključiti da je prva crkva podiguta oko 1721. godine, po povratku većeg broja Srba u Užice i okolinu. 1737. godine dolazi do novog Austrijsko-Turskog rata, kada su zbog srpske podrške Austriji u tom ratu, mnoge crkve razrušene i spaljene. Verovatno je tada stradala ova prvobitna crkva, jer o njoj više nema nikakvih zapisa ni pominjanja, sve do 1828. godine. Tada je, najverovatnije, sadašnja crkva podignuta na temeljima te stare, srušene crkve posvećene Svetom apostolu Marku.

Ikonostas u crkvi Sv. Marka (foto Turistička organizacija Užice)
Ikonostas u crkvi Sv. Marka (foto Turistička organizacija Užice)

Tokom godina crkva je više puta obnavljana. Tokom obnove u periodu 1885-1890 godina, uz crkvu je podignut zvonik od drveta, visine 22 m. Zvonik je podigao Risto Tešić, užički sajdžija, a ktitori su mu bile užičke zanatlije. Risto Tešić je bio veoma značajna ličnost u prošlosti Užica. Pored toga što je sa priljateljima obnovio crkvu, što je podigao drveni zvonik, on je uredio portu crkve, posadio lipe u dvorištu, ogradio je i tako sačuvao do današnjih dana. Lipe koje je Tešić posadio i danas su pravi ukras crkvenog dvorišta. Tešić je bio i prvi ekolog Užica – on je tvorac užičkog Velikog parka pored Đetinje, i još nekih parkova u gradu.

I posle ove velike obnove, bilo je još nekoliko obnova crkve – 1921, pa 1966. i 1990. godine. Crkva i danas izgleda veoma lepo, očuvano i sve je na svom mestu. To su rezultati poslednje obnove crkve u periodu od 2004. do 2006. godine. Ovom poslednjom obnovom crkva je sačuvala stari izgled i dobila novi sjaj. Crkva je dobila podno grejanje, urađen je novi ikonostas od orahovog drveta, rad Ljubana Marića iz Lelića. Ikone na ikonostasu delo su akademskog slikara mr. Vidoja Tucovića, profesora novosadske akademije na odseku za zidno slikarstvo.

Crkva Sv. Marka (foto Turistička organizacija Užice)
Crkva Sv. Marka (foto Turistička organizacija Užice)

Posebnu vrednost u ovoj crkvi predstavlja riznica sa velikim brojem starih i vrednih predmeta. U crkvi se nalazi zbirka gravura nastalih od 17. do 19. veka, kao i predmeti primenjene umetnosti, radovi užičkih kujundžija. Lepo je uređeno dvorište crkve. Užičani imaju gde da sednu, da se odmore i da uživaju, kako u lepoti stare crkve, tako i u dvorištu prepunom zelenila i cveća.