POČETAK 20. VEKA

Promene u arhitekturi grada i njegovom položaju unutar Kraljevine Srbije, samo su bili naznaka pred buru kakav je bio dvadeseti vek.

Fragmenti iz sećanja starih Užičana, o životu u Užicu od početka 20. veka do 1940. godine

Fragmenti iz sećanja starih Užičana, o životu u Užicu od početka 20. veka do...

U čovekovom životu izvesna je samo prošlost – budućnost će tek zakucati na velika vrata ljudske sudbine. Dok umetnici stvaraju u večnosti, nauka u...
Iskreni protesti Užičana

Iskreni protesti Užičana

Zahvaljujući Novinaru Radenku Mutavdžiću i Predragu Supuroviću koji je uradio zaista dobre fotografije i njihovog internet izdanja “Užice na internetu”, ovaj događaj i podatci...

Užičanin neplanirano uz zaverenike u majskom prevratu

Sa ovom grupom oficira Milan Gagović se uputio ka vojnoj kasarni na Banjici, da bi pokušali da spreče da dođe do sukoba ove jedinice sa zaverenicima, da bi se izbeglo nepotrebno krvoproliće.

Fotografska radnja Nikole Lazića

Cabinet portrait, fotografija na kartonki, čiji je autor Milorad N. Lazić, fotograf iz Užica.

Ribnica

Tako je početkom prošlog veka Ribnica bila jedino na Zlatiboru sa turističkim objektima.

Počeci turizma na Zlatiboru

Nicale su prve vile izgrađene na Zlatiboru. Gradile su ih užičke As gazde i bogati Beograđani.

Gimnazija na stočnom pijacu

Stara stočna pijaca, jedina u gradu, izgradnjom Gimnazije i postavljanjem Esnafske česme je već počela da dobija obrise Trga sa kućama Uroša Pešića i kućom Prote Gavrila Popovića.

I sinu viđelo iz reke

I Đulaića i Kasapčića mostovi su sve do svog rušenja 1944. bili korisni ukrasi Užica i njegove reke Đetinje.

Prvi užički biciklisti i automobilista

U Užicu bolje stojeći građani prvi su imali bicikle, koje su koristili prilikom odlaska na kraće izlete, mahom u Adu.

Anđušićka

Kako su izgledale mlade užičke varoške dame sa kraja 19. i na početku 20 veka

Brana u Velikom parku

U Grotlu, na temeljima mlina, izgradio je treću, kada se gleda niz Đetinju, užičku električnu centralu.

Biciklisti

Užički velosipedski klub je osnovan 1904. godine, 15. godina posle osnivanja Velosipedskog društva u Beogradu.

O Miti Uskokoviću i Užicu kako ga je pisac video

Ovi vremensko-užički momenti u delima Uskokovića prestavljaju značajnu dokumentaciju, koja će biti sve važnija kako vreme bude prolazilo i odnosilo poslednje ostatke staroga Užica.

“Pecara” – Užička gradska kuća

U Užicu postoji jedan od retkih objekata iz 19. veka, na vreme sačuvan i spašen, da budućim genaracijama kazuje o životu predaka: Jokanovića Kuća.

Veliki park Riste Tešića

Kako je tadašnji Veliki park izgledao, opisano je u članku u novinama Odjek, pre 100 godina

Najstarije fotografije Žitne pijace (Stari pijac)

To je fotografija koju je napravio tada puškar Nikola Lazić, otac Milorada i Ilije Lazića.

Statistika Srbije i Užica iz 19 i početka 20. veka

Ratne 1915. Užice je imalo 7000 redovnih stanovnika, a sa izbeglicama i vojskom - još dvaput toliko.

Užički žitni pijac pre jednog veka

Pazarni da na žitnoj pijaci zabeležen je u prvim decenijama prošlog veka.

Prva razglednica i hotel

U tom sklopu pastoralne lepote, Obudojevica je bio najveći i najbolji suvat, ali i najlepši krajolik pustog zlatiborskog pejsaža.

Na samom početku Tesline centrale

Užice je posle elektrifikacije 60 fenjera zamenilo sa 120 sijalica od po 60 sveća.

Česma u spomen proti Gavrilu

Nacrt za česmu prote Gavrila dao je Dimitrije Milošević, inžinjer iz Kragujevca, a izgradili su je kamenoresci Karlo Kazanova i Pavle Kostka.

Pešićeva “Dva Bagrema”

U "Dva bagrema" je potekla izreka "bistri politiku", koju su njeni gosti svakodnevno "bistrili".

Ženska gradska nošnja

Deo stare srpske gradske nošnje koji se najduže zadržao čak do godina pred Drugi svetski rat je libada. Zimi je to bio obavezan deo odeće svake Užičanke koja ga nije skidala ni u proleće, rano i pozno leto!

Rakijski pijac nekad

Premijera fotografije "Rakijskog pijaca" iz foto kolekcije "Užičanstveno" u vreme gradnje mlina Mališe Atanackovića.

Vozači poštanskih kola i “privatna pošta”

Prenos užičke pošte do sreskih mesta davala je država pod zakup putem licitacije. Obično su taj zakup uzimali užički trgovci.

Voz “Ćira” je stigao 1912.

Tek tokom prve decenije, posle Prvog svetskog rata, igrađena je neposredna veza sa Beogradom preko Čačka, Gornjeg Milanovca , Lajkovca i Obrenovca.

Užičko, a poštansko

Prvi telefon je u Užicu zazvonio 1902. godine na opšte čuđenje Užičana.

Pre “Palasa” i banke

U samom centru užičkog foruma je česma "Opančarskog esnafa", na mestu istom gde je stajala i pre dok je tu bila "Stara pijaca".

Stočni Pijac

Ovako je izgledao centar Užica, u prvoj i drugoj deceniji 20 veka.

Moda i šnajderaj

Sada se nameće pitanje - ko je najzaslušniji za razvoj mode, tj šnajderskog zanata u Užicu?

Aaah, kino

U doba epohe nemog filma u Užicu su, u periodu od 1918. do 1941. godine, radili bioskopi "Arena Grbić", "Zlatibor", "Koloseum" i "Luksor".

Ne pada sneg da prekrije breg, već da svaki vrag ostavi svoj trag

Zahvaljujući činjenici što je staro Užice u svojoj neposrednoj okolini, na prilaznim drumovima i seoskim putevima koje su vodile u varoš, obilovalo nizom padina i pogodnih strmih ulica, sankanje je bilo svima dostupno.

“Daje se na znanje!”

Dobošar je bio zaposlen u opštini, bio je pismen, imao je jak glas, znao je lepo da govori, a vesti je, po pravilu, završavao nekakvom dosetkom. Kasnije, išao bi od ćoška do ćoška, zalupao u doboš, sačekao da se narod sakupi, a onda izvikivao čuveno: „Daje se na znanje!“

Balovi staroga Užica

Neću preterati ako kažem da ni staro Užice nije zaostajalo iza Beograda. Najpopularniji užički bal bio je Svetosavski Užičke gimnazije, 27. januara. Na tom balu nisu igrali učenici. Tu se zabavljala ondašnja užička elita.