Decembar 1964. godine

1021

U Kurlaginoj 6 otvoren je Klub penzionera. Najzaslužniji je bio Dragoljub Gogić, koji se pobrinuo da penzioneri dobiju solidan prostor. Sem penzionera u ovaj klub su svraćali i ostali da popiju kafu sa ratlukom, dobrom rakijom, da pročaju novine.

Urađen je projekat tunela ispod Dovarja, ali tunel nikada nije prokopan. Otvorena je benzinska pumpa pored Sevojna.

U Užičkom kraju tada je bilo ukupno 141 lekar, jedan lekar na 2.754 stanovnika. Stomatologa je bilo 18 i oni su bili najopterećeniji od svog medicinskog osoblja.

Užička stara hidrocentrala je stavljena 1964. pod zaštitu države
Užička stara hidrocentrala je stavljena 1964. pod zaštitu države

Savet za kulturu Skupštine opštine je održao sednicu. Prvu su morali da otkažu tri dana, zbog nedostatka kvoruma. Na sednici su prisustvovali predstavnici škola, omladinske organizacije, SUP-a i dugih koji su zainteresovani da u gradu bude manje izgreda. Najviše se razgovaralo o izgredima u bioskopu “Partizan”. Na okupu su bili svi sem onih o kojima se raspravljalo, predstavnika bioskopa. Osim razgovora o bioskopu “Partizan“, donete su još neke odluke. Predata je i imovina KUD Aleksa Dejović koje više nije postojalo.

Na osnovu pisma Aleksandra Spasojevića, stručnog saradnika na istintutu društvenih nauka u Beogradu, u kome se ukazuje na uništenje hidrocentrale u klisuri pod tvrđavom u Užicu, doneta je odluka da se hidrocentrala stavi pod zaštitu, jer je jedna od prvih u Srbiji.

Kraj decembra ove godine je drugačiji. Osmi kongres Saveza komunista Jugoslavije se održavao u Beogradu… Tih dana su Užičani su bili uz radija i televizore i pratili sednicu čekajući krajnje odluke.

Užičke kafane su počele pripreme za doček nove 1965. godine.

U ovoj 1964. od događaja koji su se dogodili u zemlji i svetu, o kojima su Užičani saznali preko medija i diskutovali, mogu istaći ove:

U januaru je Putnički voz iz Požarevca naleteo kod Jajinaca na brzi voz iz Niša, koji se nepredviđeno zaustavio, bilo je 66 mrtvih i 157 povređenih. Pojavilo se prvo izdanje „Crvene knjižice“, citata Mao Ce Tunga, Užičani su se složili da su citati u fazonu užičke izreke „kud god se okreneš dupe ti pozadi“. Dosta se razgovaralo o Zimskoj olimpijada u Inzbruku u Austriji, invaziji Bitlsa na Ameriku, nestašici električne energije zbog suše, pobedi Kleja nad Listonom u bokserskom meču za svetskog prvaka. O porastu cena hrane koje su poprilično porasle. Žene su dosta pričale o venčanju Ričarda Bartona i Elizabet Tejlor, kao i o novootvorenom tunelu „Veliki Sveti Bernard“ između Švajcarske i Italije. Napredni Užičani su bili oduševljeni osnivanjem Evropske organizacije za istraživanje svemira ESRO, kasnije je to ESA i najavi IBM za porodicu mainframe kompjutera IBM System/360.

Užičanima nije bilo svejedno kada su čitali o Velikom zemljotresu na Aljasci – magnitude 9,2, drugim najjačim zabeleženim. Cunami koji je izazvao, pobio je neke ljude čak u Kresent Sitiju u Kaliforniji, koji se nalazi na nadmorskoj visini od 13 metara. Nešto kasnije dogodio se zemljotres kod Slavonskog Broda, troje mrtvih, razaranja na istoku Slavonije, što je pojačalo strahove.

Prvi album Stonsa
Prvi album Stonsa

Krajem marta ove 1964. pojavljuje se Radio Karolina, prva piratska radio stanica u Engleskoj, koja je program emitovala sa broda. Ljubitelji rokerola i u Užicu su uz radio Luksemburg sada imali još jednu stanicu za noćno slušanje na srednjim talasima, koji su se gubili i dolazili… Kada danas slušamo arhivske snimke Radio Karoline, otkrijemo da njeni rani program i danas zvuče bledunjavo, smeteno i amaterski. Ali, za tadašnje vreme, za urbane mlade celodnevni muzički radio bio je pravo otkriće. Nije bilo muzičkih šou programa u kojima gomila bendžo bendova upropašćava aktuelne pop hitove. U proleće 1964, Karolina je imala više slušalaca nego cela BBC mreža!

Na Radio Karolini smo čuli da su Rolingstonsi objavili debitantski, istoimeni album. Petorica momaka sviraju bluz. Nisu jedini koji sviraju bluz u to vreme, ali su sasvim sigurno jedini koji to rade tako dobro. Prva autorska pesma koju je bend objavio, Tell Me, nalazi se na drugoj strani ove ploče. Još tada, te davne davne 1964. godine, u toj baladi dvojca Jagger/Richards nalazimo ono što su njihove autorske stvari imale tokom ovih godina. Mik peva, Brajan i Kejt sviraju gitare, Bill Wyman svira bas, bubanj Charlie Watts, a klavir Ian Stuart – Kamenje je počelo da se kotrlja..

Ove godine se pojavio Mugov sitisajzer. Svi koje je uhvatila Bitlmanija bili su oduševljeni što Bitlsi drže prvih pet pozicija na Bilbord Top 40 singlova u Americi (Can’t Buy Me Love, Twist and Shout, She Loves You, I Want to Hold Your Hand i Please Please Me). Na radio Luksemburgu i Karolini čuli smo da su The Beach Boys – „Dečaci sa plaže“ izdali „I Get Around “. Kao i o sukobima između engleskih omladinskih bandi Modsa i Rokersa na primorju, koje su dovode do moralne panike u medijima.

U Užicu se dosta vremena diskutovalo o Petom kongresu saveza sindikata. Kako je Tito pozivao radnike da izvrše pritisak na vladu, kako bi ostvarili svoja prava – otvoreno podsticanje na obustave rada. Razgovaralo se o velikoj pljački voza u Engleskoj za koju je njih sedam dobilo zatvorske kazne od 30 godina. Kako je State Department objavio da je u zidovima američke ambasade u Moskvi pronađeno preko 40 mikrofona. Kako je u Ljubljani zatvoren časopis “Perspektive”, kao i o tome su uhapšeni Tomaž Šalamun i Jože Pučnik zbog tekstova Kritike birokratije, samoupravljanja i zagovaranja višepartijskog sistema. Pedest sedam pisaca je potpisalo peticiju, bunili su se i studenti, kako je prvi put posle deset godina neko uhapšen na ovakav način. U to vreme u Sloveniji su učestali i radnički štrajkovi, što je u kombinaciji sa intelektualnim vrenjem moglo biti veoma nezgodno za aktuelne političare… Na drugoj strani dogodila se Rezolucija Savezne skupštine SFRJ, koja se zalagala za veću slobodu radnih organizacija i samoupravnih tela od političke intervencije, ali je postojala podela u SKJ između pristalica komandne ekonomije i tržišne.

Pratili smo i čekali da budu prikazani filmovi u bioskopu “Partizan”, koji su snimljeni tokom 1963. godine, bili su to: Amerika, Amerika, Kleopatra, kako je osvojen Divlji zapad; ljiljani u polju, Tom Džouns… Za najbolji film je proglašen Tom Džouns, ukupno četiri nagrade od deset nominacija. Za najbolji strani film je izabran Felinijev 8½, a Sidni Poatje je bio prvi crnac koji je dobio Oskara.

Predsednik SAD L. Džonson na svetskoj izložbi u Njujorku
Predsednik SAD L. Džonson na svetskoj izložbi u Njujorku

I Stariji i mladi Užičani, pa i neka deca, pratili su događaje sa Svetske izložbe u Njujorku. U tome su mnogo pomagali oni koji su prtaili strane novine, koje su stizale u užičku biblioteku, ali i u knjižaru „Nolit“, kao što su engleska novina Daily Mirror (Dejli Miror). Tako smo saznali da je Američki predsednik Lindon Džonson presekao svečanu vrpcu na američkom Saveznom paviljonu, koji se otvorio u sklopu njujorške Svetske izložbe 1964. U to vreme je potpisao i Zakon o ljudskim pravima, po kome su zabranjene glavne forme diskriminacije crnaca. Svetska izložba u Njujorku 1964. ugostila je 51 milion posetilaca i upoznala ih sa brojnim tehnološkim inovacijama i predviđanjima. Danas, iz ove vremenske perspektive, neka od ovih predviđanja su ostvarena u toj meri da predstavljaju deo svakodnevice – kao traženje informacija od kompjutera, dok su druga – kao što su kolonije na mesecu, ostala daleko od stvarnosti.

Vožnja železnicom “Futurama 2” bila je najpopularniji eksponat na Svetskoj izložbi 1964. Tu su bili i automobili sa kompjuterskim navođenjem, koji jure drumovima bez zastoja i gužve, i mašine koje laserskim zracima prosecaju pred sobom trasu kroz prašumu, a za sobom ostavljaju asfaltirane puteve. Kao buduće sredstvo ličnog prevoza demonstrirani su raketni pojasevi, čija je upotreba, međutim, ipak ostala ograničena prvenstveno na SF filmove.

Sadašnji Skajp je ustvari daleki potomak “Slikofona” sa Svetske izložbe 1964. Na izložbi su prvi put predstavljeni i telefoni kod kojih se broj bira pritiskom na dugme, a ne okretanjem brojčanika telefona. Personalni kompjuter, današnji glavni izvor svih informacija u paviljonu IBM-a, posetioci su u kompjuter – koji je u to vreme još predstavljao spravu veliku poput ormana sa mnoštvom lampica i elektroda i u vlasništvu neke velike korporacije – mogli da ubace karticu sa ispisanim datumom, i da dobiju drugu karticu, sa značajnim događajima od tog datuma. Na paviljonu informatičke kompanije NCR kompjuter je odgovarao na pitanja iz oblasti prirodnih nauka, ili je davao recepte iz kuvara.

U Diznijevom paviljonu “Mali svet”, glavna atrakcija je bila robotička animacija – likovi koji se ponašaju kao živi, osmehuju se i trepću. Bilo je to prvi put da su se milion ljudi susreli sa nečim što može da se opiše kao robotika, koja je danas duboko prodrla u sve sfere života, a naročito industrije. Na izložbi je predstavljen i “Ford Mustang”, koji je ubrzo zatim pušten u prodaju kao “automobil iz snova”. Iste godine, prodalo se 400.000 a do danas čak 9 miliona komada ovog automobila, koji se još uvek proizvodi. Zaista na njujorškoj Svetskoj izložbi ove 1964. prikazan je značajan deo tehničkih dostignuća 21. veka u kome danas živimo.

Prvi Ford mustang u Užice je dovezao negde 1968. Pujdovac, Dobrivoje Antonijević Doca i oko njega su se duže vreme okupljale grupe Užičana. Jednom me je provozao u njemu, što je za mene bio veliki događaj. Sećam sa da je bio crvene boje i to je bio prvi automobi kabriolet u kome sam se vozio. Vozili smo se Zlatiborskim putem do novoizgrađenog Hotela „Palisad“ na „Partizanskim vodama“, gde je Doca popio viski, a ja tada novinu u SFRJ Kokakolu, što je takođe bio doživljaj za jednog šesnaestogodišnjaka.

Naser i Hruščov predstavljaju prvu sekciju Asuanske brane. Ove godine počinje premeštanje hrama Abu Sirmbel. Abu Simbel je lokalitet dva hrama koja je sagradio Ramzes II na levoj obali Nila u južnom Egiptu pored današnje sudanske granice u 13. veku pne. Hramovi su urezani u stenu. Otkriveni su 1813. godine. Obzirom da je izgradnja Asuanske brane ugrozila hramove, oni su isečeni u blokove i ponovo rekonstruisani na 65 m višem nivou. Akciju je vodio UNESKO. Sada se Abu Simbel nalazi na jezeru Naser.

Otpočeli radovi i na izradi zagata prve faze gradnje brane hidrocentrale u Đerdapu. Predsednici Jugoslavije i Rumunije, Josip Broz Tito i George Georgiju Dež prisustvovali postavljanju kamena temeljca za hidroelektranu Đerdap, u jugoslovenskom mestu Sip i rumunskom Gura Vaji. Tada je procenjeno da će gradnja koštati 400 miliona dolara.

Umro je indijski premijer Nehru, koga smo mi u užičkim osnovnim školama najviše „žalili“, a u isto vreme su nas obavestili da je predsednik Tito u poseti SSSR. Naravno nas malene ništa od ovoga nije interesovalo, ali je takva politika bila. Nas je interesovala Bitlemanija: u Londonu prikazan film A Hard Day’s Night. A Bob Dilan posetio Beatlese u njihovom njujorškom hotelu, pokazao im je marihuanu što sam saznao pred kraj šezdesetih godina.

„Matore“ je interesovalo što je Savezna skupština dononela odluku, “poljoprivrednu rezoluciju”: cene proizvoda bi trebale biti slobodno formirane. Zatim, poskupljenje u SFRJ: hleb i brašno 24%, struja 20%, ugalj 10%, šećer 28%, ulje 12%, mleko 7,5%; rečeno je da će biti povećane plate i porodični dodaci. Matori su pričali i o tome kako se Vinston Čerčil nakon 64 godine povlači iz britanskog Parlamenta. Kako Savezno i Privredno veće Savezne skupštine preporučuju mere za zaustavljanje ovog lančanog povećanja cena, započetog u julu, delimičanim povratakom administrativnih cena, umesto tržišnih. Dosta se raspravljalo o novom zakonu o nabavci, držanju i nošenju oružja. Tada je u SFRJ imalo 220.000 dozvola za oružje, a procenjivali su da ih ima ukupno pola miliona. Užičane je posebno obradovalo Savezno izvršno veće, koje je usvojilo nacrt zakona kojim bi bilo dozvoljeno otvaranje malih privatnih restorana.

Zatim su „matorci“ sa velikim iteresovanjem pratili Drugu konferenciju nesvrstanih održanoj u Kairu.

Od kulturnih događanja se dosta pričalo o Filmskom festivalu u Puli, na kome je Veliku zlatnu arenu dobio film “Službeni položaj”.

Docin Ford Mustang bio je model iz 1964. godine crvene boje
Docin Ford Mustang bio je model iz 1964. godine crvene boje

One posebne najradoznalije Užičane koji su pratili nauku posebno je obradovale informacije kako Ranger 7 šalje prve detaljne fotografije Mesečeve površine, pre nego što padom postane prva američka letelica na Mesecu. Kako je lansiran američki satelit Suncom 3, prvi komunikacijski satelit u pravoj geostacionarnoj orbiti, prenosiće ove 1964. Olimpijske igre 1964 u Tokiju. Na njima je Jugoslavija osvojila pet medalja: dve zlatne gimnastičar Miroslav Cerar i rvač Branislav Simić, jednu srebrnu su osvojili vaterpolisti i dve bronzane Miroslav Cerar i rvač Branislav Martinović. Kako je Osnovan Intelsat, međuvladina organizacija za komunikacione satelite. Radoznalci su se čudili kako operaciji Sea Orbit u kojoj je američka nuklearna pomorska jedinica, nosač aviona USS Enterprice i dva razarača, polaze na put od 49.190 km za 65 dana bez dopunjavanja goriva. Saznali su da je lansiran: prvi meteorološki satelit iz američkog programa Nimbus, kao i prvi sovjetski – Meteor. Ove godine je lansiran Voshod 1 sa trojicom kosmonauta, koji su se već sutradan prizemljili…

Iz specijalizovanog časopisa koji se bavio filmom „Filmske novine“ Užičani su saznali da je u Italiji prikazan film “Za šaku dolara”. Da je snimljena prva epizoda TV serije Gradić Pejton čijih, 514 epizoda snimljenih do 1969. će ostvariti u SFRJ izuzetnu popularnost. Da je održana premijera Goldfinger-a, trećeg Bondovog filma.

Od događanja koji su obeležili ovu zanimljivu 1964. izdvojiću radi potpunije hronologije i ova događanja koja su zainteresovala Užičane: Nikita Hruščov razrešen svih partijskih i državnih funkcija; Martin Luter King dobio Nobelovu nagradu za mir. Pušten je u rad naftovod Družba, najduži na svetu, koji doprema sovjetsku naftu zemljama SEV-a (Savez za uzajamnu ekonomsku pomoć, obuhvatao je socijalističke zemlje istočne Evrope i neke iz Azije). Kina izvršila prvu nuklearnu probu, bila je to uranijumska bomba od 22 kilotona u Lop Noru. Na Avali se srušio avion sa sovjetskom vojnom delegacijom – 18 mrtvih. Dogodila se velika poplava u Zagrebu u kojoj je poplavljena trećina grada, poginulo 17 ljudi. Praćeni su izbori u SAD: predsednik Džonson pobedio republikanca Goldvatera. Zatim se čulo da su su 57 građana Istočnog Berlina pobeglo kroz tunel u Zapadni Berlin.

A onda se dogodila ta tragedija za koju je rečeno da je tragična i za Užice. U saobraćajnoj nesreći kod Lazarevca poginuli su Slobodan Penezić Krcun, predsednik Izvršnog veća Srbije, Svetolik Lazarević, predsednik jednog veća Skupštine Srbije i njihov vozač Milorad Lomić; povređeni su Olga Živković, poslanik i Ljubomir Mijatović, sekretar za trgovinu.

Od veselijih događanja interesovanje je izazvao Đorđe Marjanović, koji je na koncertu u Domu sindikata dobio “Zlatni prsten” časopisa “Svet”, kao najpopularniji pevač.

Potpisan je Beogradu ugovor između vlade SAD i SFRJ o obrazovnoj i naučnoj saradnji – Fulbrajtov program, prvi takav sporazum sa komunističkom zemljom.

Hvaljena je odluka da se imena fudbalskih sudija u Jugoslaviji držana u tajnosti do utakmice, kako bi se sprečio pritisak od strane klubova i navijača.

U novembru Uprava državne bezbednosti, omrznuta UDBA, promenila je ime u Služba državne bezbednosti. Otvoren moderan put od Niša do bugarske granice. Pažnju je izazvao Savezni ustavni sud SFRJ, jer je poništio jedan vladin propis kao neustavan – prvi put posle rata.

Zatim je u Beogradu održan Osmi kongres SKJ – prvi put posle rata se govori o nacionalnom pitanju: “pogrešno je mišljenje da su nacije… preživele i da treba stvarati jedinstvenu jugoslovensku naciju, što je izraz birokratskog centralizma i unitarizma”, ali i “takođe treba odlučno suzbijati… stvaranje veštačkih barijera” Nagoveštaj ekonomske reforme, kritikuvani su “administrativno mešanje političkih faktora u društvenu proizvodnju”. “Liberali” su nametnuli tri tačke: slobodnije tržište, jačanje samoupravljanja i ukidanje administrativnog mešanja u privredu. Drugi su smatrali da su liberalne ideje odbačene, u smislu borbe ideja u partiji. Ipak, udaljenost od ostatka istočne Evrope ostaje “ogromna”. Nadmetanje između Rankovićevog demokratskog centralizma i Bakarićevog samoupravljanja, u novom Izvršnom komitetu preovlađuju centralisti.

Čkalja i Mija u prvoj jugoslovenskoj seriji Servisna stanica
Čkalja i Mija u prvoj jugoslovenskoj seriji Servisna stanica

Svetska banka pozajmljuje Jugoslaviji 70 miliona dolara za železnički sistem, elektrifikaciju tri glavne linije, kamata 5,5% godišnje, otplata 25 godina. Ove godine je Branko Pešić postao gradonačelnik Beograda.

Od kulturnih događanja koji su dotakli Užičane, vredi napomenuti to što je u Grčkoj prikazan film “Grk Zorba”. Izašli prvi broj časopisa “Bazar” kao i prvi broj “TV Novosti”. Da je otvorena nova zgrada beogradskog pozorišta Atelje 212 u Lole Ribara (Svetogorskoj). Otvoren je Dom omladine Beograda koji đe biti veoma znalajan za srpsku rok scenu.

Prošlo je 60 godina od emitovanja prve tv serije koja je snimao TV Beograd, zvala se „Servisna stanica“ iz 1959. godine. Serija je snimana i emitovana uživo. U glavnim ulogama su Miodrag Petrović Čkalja i Mija Aleksić, kojima je posle tih uloga usledila izuzetna glumačka karijera. Serija je pratila život Jordana i Rake, kao i njihovo stalno međusobno nadmetanje, kako na poslu tako i van njega. Zbog velike popularnosti snimana su tri filma koji predstavljaju nastavak serije. Godine 1961. su snimani Sreća u torbi i Nema malih bogova. Čkalja i Mija bili su najpopularniji glumci i u Užicu ove 1964. godine. Treći film “Servisna stanica” sniman je 1966. godine.

Ove 1964. su se rodili mnogi koji su na razne načine dotakli Užičane, između ostalih najviše: Nikolas Kejdž glumac, Mat Dillon glumac, Bridžet Fonda glumica, Rasim Ljajić političar, Goran Karan pevač, Olja Bećković novinarka, Boban Marković trubač, Leni Kravic rok muzičar, Dan Bruan pisac, Edi Rama premijer Albanije, Saša Lošić frontmen Plavog orkestra, Sandra Bulok glumica, Zoran Kostić Cane, frontmen “Partibrejkersa”, Dino Dvornik pevač, Monika Beluči glumica, Ana Gavrilović suosnivač Udruženja Užičanstveno, Đorđe David muzičar glumac, Diana Krall džez-pijanistkinja i pevačica, Mlađan Dinkić bivši političar i ekonomista.