Zbogom dobri Ćiro

1756
Poslednji pozdrav Ćiri
Poslednji pozdrav Ćiri

Zbog otvaranja pruge širokog koloseka Beograd-Bar 1974. ukinuta je pruga širokog koloseka Užice – Vardište. Železničari su zadnju kompoziciju ispratili sa tugom.
Da se podsetimo. Prvi javni prevoz u Srbiji počeo je 1892. godine tramvajem s konjskom vučom, koji je saobraćao od Kalemegdana do Slavije. Godinu dana kasnije stigao je i prvi automobil. Dovežen je iz Beča vozom na peron železničke stanice 3. aprila 1903. godine. Bio je marke “nesersdorfer” iz istoimene fabrike u Češkim Koprivicama, nalik na fijaker, pretežno izrađen od drveta, s dva cilindra, motorom bokser od svega 12 konjskih snaga.

Ćira na staroj železničkoj stanici, kako ga je zapamtila većina Užičana
Ćira na staroj železničkoj stanici, kako ga je zapamtila većina Užičana

Prva pruga je izgrađena deceniju ranije, 1882. godine. Bila je uskog koloseka, širine 0,6 metara. Izgrađena je dve godine pre završetka normalne pruge Beograd–Niš, i korišćena je za potrebe rudnika Majdanpek. Srpske železnice nastale su 3. jula 1881, kada je knez Milan Obrenović srebrnim budakom udario temelj Srpskim državnim železnicama. Za potrebe ovog koloseka napravljena je i prva lokomotiva u Srbiji i na Balkanu, koja se zvala “Kralj Srbije”. Kasnije su dobili još jednu lokomotivu i “Kralj Srbije” preimenovali su u “Milan”, a drugu lokomotivu u “Natalija” (po imenima tadašnjeg kraljevskog para). Hoćete da vidite ovu prvu srpsku lokomotivu “Kralj Milan”? Nije daleko, danas je izložena u užičkoj Požegi. Prva svečana vožnja bila je u junu 1882. godine. Lokomotiva je bila okićena srpskim trobojkama i na prvom putu prešla je pet kilometara i zatim se vratila u Majdanpek. Telegraf je uvek išao uz železnicu tamo gde je postojala, ali je i najvljivao njenu izgradnju. Slično je i sa međugradskim telefonom, išao je uz železnicu. Prvi srpski telefon išao je uz napredak s železnicom. Samo sedam godina kasnije od prvog Belovog telefona, uveden je u Beogradu 14. marta 1883. godine. Za to je bio zaslužan Panta Mihajlović , koji je 1882. godine dobio od kralja Milana pravo (koncesiju) da može u Beogradu da podiže telefonske stanice (štacije).

Prva srpska lokomotiva "Kralj Milan" kada je puštena u saobraćaj
Prva srpska lokomotiva “Kralj Milan” kada je puštena u saobraćaj

Zašto je ova prva srpska lokomotiva nazvana “Kralj Milan”? Marta 1882. godine Užičanin Aleksa Ako Popović predsednik Srpske narodne Skupštine zvanično je obavestio kneza i poslanike da je donešen zakon kojim je Srbija postala kraljevina, a Milan Obrenović njen kralj. Vidno uzbuđen, predsednik Popović je rekao: “Srbija Ti evo s pravom podnosi Krunu, koju je Nemanja snažno svio, koju su Milutin i Dušan sjajnošću obasuli, koju je Lazar mučeničkim krstom prekrstio. Od ove svetinje Srbin nema veće”.

Prva srpska lokomotiva na muzejskoj postavci požeške železničke stanice
Prva srpska lokomotiva na muzejskoj postavci požeške železničke stanice

Tako je Narodna skupština pod predsedništvom Alekse Popovića donela 22. februara 1882. godine, odnosno 6. marta po gregorijanskom kalendaru, zakon kojim se: „Knjažestvo Srbija proglašava za Kraljevinu Srbiju”, što dalje znači da se pod imenom Milan Prvi, Obrenović Četvrti, dotadašnji knjaz proglašava za kralja. Topovske salve pred velikom kasarnom u Beogradu objavile su građanstvu da je Srbija ponovo postala kraljevina. Milan Obrenović, prvi novovekovni kralj Srbije, kako se tada govorilo “prvi posle Kosova”.
Mirjana Petrović: Odveli me roditelji da ispratimo poslednjeg Ćiru, plaču žene i grle lokomotivu, suze železničari ali krišom, a mene poslužili nekom pitom, jedem da sve puca i plačem. Eto, to mi se urezalo!