Železnička Ložionica i Kolnica

1857
Ložionica sedamdesetih godina
Ložionica sedamdesetih godina

Ovaj zanatski industriski pogon Užice je dobilo 1927. godine. Nalazila se od železničke stanice u Begluku uz prugu, do Međaja. Kada je 1912. godine puštena pruga Stalać – Užice, održavanje pruge i mašina je radila pokretna radionica, koja je imala svoju matičnu stanicu. Posle 1925. godine, kada je puštena pruga Užice – Sarajevo, otvorena je Ložionica i Kolnica koja je imala 60 radnika. Tu su učili zanat učenici metalske-bravarske struke. Slična radionica je već postojala u Tkačnici. U železničkoj radionici prvi put je proradio strug na električni pogon, sagrađen je i prvi visokonaponski vod, od prve hidrocentrale dužine 2 kilometra.

Ispred Ložionice okretnica
Ispred Ložionice okretnica

Iako je u Drugom svetskom ratu radionica potpuno razrušena, radnici su uspeli da osposobe železničku stanicu i ložionicu, da poprave 7 lokomotiva za potrebe užičkog železničkog čvora. U julu 1945, zajedno sa sekcijom za građenje i Dvanestom sekcijom, kolektiv Ložionice radio je na obnavljanju železničke mreže i izgradnji mostova kao i porušenih tunela od Šargana do Višegrada. U martu 1945, jednu od remontovanih lokomotiva, malu “Vera”, preneli su putem 27 km, na nekoliko zaprežnih kola, iz Užica u Biosku i tu ponovo nastavili prugu. Lokomotiva je prevozila građu za mostove i pragove za prugu, hranu za vojsku. Obnovili su i železnički most kod zgrade Crvenog krsta, koji je nemački okupator prelomio u Đetinju.

Kolnica između Kasapčića i Aleksandrovog mosta
Kolnica između Kasapčića i Aleksandrovog mosta

Krajem 1945, obnovljeni su glavni objekti na užičkoj pruzi i uspostavljen je redovan saobraćaj. Kvalitetan rad u Ložionici i Kolnici omogućio je da lokomotive, umesto dva tri puta, dolaze jednom mesečno. Montirano je postrojenje za flndizaciju mazuta i obogaćivanje uglja, izgrađena je konstrukcija za skidanje dimnjaka, ubrzan proces rada i smanjenjen broj radnika. Ložionica je sa 9 lokomotiva, umesto planiranih 12, podmirila zahtevne trase. Radnici su za rekornih dva sata uspevali da očiste lokomotive i obave potreban pregled. U drugim ložionicama za isti posao je bilo potrebno 6 sati. Krajem 1949. godine, užičkoj Ložionici je dato ime člana KP Miloša Markovića.

Prelomljen železnički most kod zgrade Crvenog krsta
Prelomljen železnički most kod zgrade Crvenog krsta

Ložionica sa Kolnicom radila je do ukidanja pruge uskog koloseka 1974. godine. Od objekata bivše ložionice i kolnice sačuvan je samo vodotoranj, koji se nalazi u sklopu Vatrogasnog doma.