Kako je Bajina Bašta zamenila selo Pljeskova

2403

Bilo je to 12 jula 1858. godine, kada je kneza Aleksandar Karađorđević objavio da selo Pljeskova postaje varošica Bajina Bašta. Tada je izgrađen prvi regulacioni plan, a 1861. godine, grade se zgrada sreske kancelarije sa štalom i “apsanom”. Neki od došljaka u novoj varoši počinju da se izdvajaju, uglavnom otvaranjem mehana i trgovinom stokom i drvenom građom.

Bajinobaštanske stare zanatske radnje: Mesara Dragana Penezića, pekara Ljubomira Aksentijevića Ćenga
Bajinobaštanske stare zanatske radnje: Mesara Dragana Penezića, pekara Ljubomira Aksentijevića Ćenga

Godine 1863. godine, po popisu, varoš je imala 71 domaćinstvo. Bilo je šest mehandžija, tri terzije, tri kovača, puškar, sarač i jedan trgovac. Promena dinastija na vlasti i odluka novog kneza Mihaila Obrenovića, da ukine status varošice, nije bitno uticala na razvoj naselja, sve do 1872. godine, kada se naselju vraća predhodni status i prestaje sa korišćenje starog naziva iz turskih vremena.

Ispred Hotela "Bosna", fotografija puna kafanske atmosfere
Ispred Hotela “Bosna”, fotografija puna kafanske atmosfere

Varoš se menja, naročito je to vidljivo u načinu građenja kuća. Umesto dotadašnjih na brzinu izgrađenih i privremenih pletara i brvnara, grade se kuće od drvenog skeleta ispunjenog ćerpičem, tzv. „birkatice”, u bondruk konstrukciji, pokrivene crepom. Kuće su gradili tradicionalno dobri majstori iz Osata.

Bajnobaštani u centru varoši 1937. god.
Bajnobaštani u centru varoši 1937. god.

Bajinu Baštu, 1882. godine, prostorno uobličavaju, izrađuju regulacioni plan slobodnog prostora koji dele na placeve koje nude na prodaju. Sa jačanjem Bajine Bašte kao središta, uz razvoj zanatstva i trgovine, uspostavljaju se i ustanove važne za povezivanje sa ostalim krajevima. Tako se, već 1876. godine izgrađuje prva telegrafska stanica, carinarnica (1880) i prva poštanska stanica (1881).

Bajinobaštanski izviđači 1982. godine
Bajinobaštanski izviđači 1982. godine

Pored ovih važnih ustanova, tada je zabeleženo postojanje „Stare Cvijine mehane”, proizvođača baruta i trgovca Cvetka Jevtića Cvija iz Višesave, koja više ne postoji i „Nove Cvijine kafane”, koja i dan danas radi pod imenom „Vukajlovića mehana”.

Između dva svetska rata Bajina Bašta se izgrađuje, uz strogo poštovanje regulacionog plana, u pravilnim blokovima sa ortogonalnom šemom ulica i prostranim pravougaonim trgom, na prostoru nekadašnje gradske pijace, koji se naslanja na staru čaršiju.