Najranija užička verovanja o tome šta to donosi sreću

253

Od najranijeg detinjstva svi su mi govorili da donosi sreću, kada pronađem detelinu sa četiri lista. Tako mi je prešlo u naviku da kada se god nađem na nekoj livadi ili u dvorištu gde ima deteline da tražim tu srećkovićku sa četiri lista. Većinu koju sam našao presovao sam u knjige, pa i danas kad otvorim neku staru enciklopediju ispadne po neka srećna detelina. Moja baba Mara je dodavala da detelina sa četiri lista sem što donosi sreću, da se pomoću nje može otvoriti svaka brava, da može se nađe novac, da će imati sreća u lovu… A ko bi našao četvorolisnu detelinu na Ivanjdan, razumeo bi i životinjski jezik i mnogo toga još. Naravno nikad nisam razumeo životinjski jezik ali sam razumeo životinje… čak i one u ljudskom obliku. Kad sam babu pitao kako to sa bravama i detelinom funkcioniše, ona se setila predanja, kako se nalazi takva detelina.

“Takva detelina, po predanju, može se naći ovako: ogradi se kornjačino gnezdo prutevima. Kad dođe kornjača i vidi da ne može unutra, ode nekud i pod jezikom donese detelinu sa četiri lista, dodirne njom ogradu i ona se – raspadne. Tad čovek treba da pritrči i otme detelinu kornjači, da je ne bi pojela. Onda se ta detelina stavlja na dlan: on se raseče, u njega se stavi detelina i čeka se da rana zaraste. Ko ima detelinu u dlanu, verovalo se, može otvoriti svaku bravu bez ključa”.

Kasnije sam saznao da se detelina sa četiri lista upotrebljava i u vrađbinama vezanim za ljubav: dva lista devojka namaže maslom, a druga dva medom, pa ih baci na dve strane puta kuda će proći momak. Kad prođe, ona ih opet sastavi i nosi sa sobom, pa će momak biti njen. Da sreću donosi i detelina sa pet lista koja se nalazi tamo gde je vila pljunula, verovali su Užičani, a to se “dešava jednom u sto godina”.

U staroj Srbiji verovalo se i da detelinu ne treba sejati o mladom mesecu, jer se od takve deteline nadima stoka. O mladom mesecu ne treba je ni kostiti, jer će stoka, dok je jede, biti slinava… biće da je reč o slinavki. Narod je verovao i da je detelina lek od zmijskog ujeda, a čaj od deteline da treba da piju žene koje nemaju menstruaciju.

Sve me je, dosad rečeno, navelo da malo više vremena posvetim legendama ovoj srećnoj biljci, pa tako i onim najstarijim. Jedna od najstarijih legendi je da je Eva ponela sa sobom detelinu sa četiri lista kad je napuštala raj.

Ipak, mnogo pre nego što se pojavila priča o Adamu i Evi, Druidi, keltski sveštenici kojih je davno bilo i ovde na prostoru Užica su verovali da detelina sa četiri lista ima magijska svojstva. Jedno od tih verovanja bilo je da svako ko pronađe detelinu sa četiri lista, dobija sposobnost da vidi zla bića, pa da tako može da ih izbegne. Prema drugom tumačenju, za detelinu sa četiri lista verovalo se da donosi sreću zato što ona predstavlja krst, ali ne kao religijski simbol (jer se on u hrišćanstvu pojavio tek u trećem veku posle Hrista) nego kao Solarni ili Sunčev krst. Ljudi su nekada koristili Sunčev krst za orijentaciju: jedna prava linija krsta pokazivala je na mesto na kome Sunce izlazi ili zalazi (kao istok ili zapad), a druge dve pokazivale su sever i jug. Presek ovih linija činio je Solarni krst.

U stvarnosti, detelina sa četiri lista je, zapravo, kao i obična detelina, samo sa malo drugačijim genom koji određuje broj listova. Potražnja za ovim simbolom sreće danas je tako velika da su neke uzgajivačnice uspele da odgaje sorte deteline u kojima se ovaj promenjeni gen veoma često javlja, pa tako danas možete da kupite seme od njih i da tako imate celu baštu punu “sreće”!