O Slobodanu, Bobanu, Gavriloviću

630
Mladi Boban Gavrilović na svom radnom mestu u Valjaonici Bakra
Mladi Boban Gavrilović na svom radnom mestu u Valjaonici Bakra

Slobodana Bobana Gavrilovića sam upoznao kada je došao iz Prjevora kod sestre, moje strine učiteljice Vere Kovačević i upisao ŠUP. Stanovali smo u istom dvorištu i družili se tokom srednje škole a i kasnije sve dok nije otišao u Beograd kao omladinski funkcioner. Boban je dobar drug i prijatelj i kasnije kao visoki funkcioner u Demokratskoj stranci uvek bi našao vremena da pomogne tokom stvaranja tada moje Televizije 5 Užice. Kada je završio zanat zaposlio se u Valjaonici bakra.

Užička novinarka Olivera Mićić je 1973. Godine pisala o njemu: – “Na Trećoj konferenciji Saveza komunista Jugoslavije govorilo je dosta mladih ali jedan od najboljih utisaka ostavio je Slobodan Gavrilvić, kvalifikovani radnik Valjaonice bakra “Slobodan Penezić Krcun” u Sevojnu i rukovodilac Komisije za radničku omladinu Opštinske konferencije Saveza omladine u Titovom Užicu.

-‘Prvi put sam bio na jednom ovakvom skupu komunista. Moje impresije su zaista vrlo snažne. Konferencija predstavlja veliki podsticaj za angažovanje mlade generacije u razvoju socijalističkog društva, za njenu punu afirmaciju. To je potvrđeno i u rezoluciji’. Tako ovaj mladi radnik i komunista saopštava svoje utiske. A na Trećoj konferenciji,, govoreći u ime omladine našega kraja, založio se za jedinstvo u prevazilaženju slabosti, za eliminisanje nesocijalitičkih pojava, za brigu o radničkom podmlatku. Govoreći o problemima u obrazovanju i radu mladih radnika, on se založio za temeljnu reformu celokupnog Sistema obrazovanja I vaspitanja, u skladu sa jedinstvenim idejnim osnovama i klasnom orjentacijom samoupravnog socijalističkog društva.”

Sociolog Boban Gavrilović na prvim posleratnim protestima ispred užičke opštine
Sociolog Boban Gavrilović na prvim posleratnim protestima ispred užičke opštine

Bobanovo izlaganje nikoga nije ostavio ravnodušnim. Kongres je prenosila televizija, sećam se kako sam se iznenadio kada sam na TV video onako ozbiljnog Bobana…

Boban je rođen u Prijevoru, selu u opštini Čačak. U rodnom selu proveo je prvih petnaest godina života, da bi od 1966. godine preselio i svoje školovanje nastavio u Užicu, radio desetak godina u Valjaonici bakra i aluminijuma, zatim upisuje studije sociologije u Sarajevu, i u 25. godini postaje profesor sociologije. Magistrirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Sledećih dvadeset godina će se baviti pedagoškim radom. Kao mladog sociologa zanimao ga je staljinizam u Jugoslaviji pa je počeo istraživanje tragičnu sudbinu Živojina Pavlovića, novinara, komuniste rođenog u okolini Užica autora Manifesta komunističke opozicije 1920. godine i Bilansa sovjetskog termidora, u kome je otkrio i prikazao prirodu Staljinove totalitarne vlasti i terora. Bilans sovjetskog termidora objavljen je 1940. godine u Beogradu. Knjiga je zabranjena i zaplenjena, a u „Komunistu“ listu KPJ (Komunistička partija Jugoslavije) objavljen je anonimni (kasnije će Milovan Đilas priznati da je bio autor) vrlo negativan tekst koji je Pavlovićevo pisanje o idejnim osnovama Staljinovim čistkama, staljinizmu nazvao „zbirkom kleveta protiv naše partije, Sovjetske vlade i druga Staljina“. Šezdeset godina kasnije jedini sačuvan primerak Sovjetskog termidora našao Slobodan Gavrilović i napisao brojne publicističke tekstove, a najznačajniji su: O žrtvama Staljinovog terora, Živojin Pavlović i građanski rat u Španiji, Odabrani novinrski članci Živojina Pavlovića, Arhivska građa o Živojinu Pavloviću, Između dogme i kritike, Pogovor u knjizi Živojin Pavlović Bilans sovjetskog termidora. Koautor je, sa Ljubojev Petrom scenarija za dokumentarni film o Živojinu Pavloviću koji je snimljen u produkciji TV Novi Sad 1989. godine. Napisao je i: Prilog odbrani demokratije- Za jasna pravila igre…

Direktor Službenog glasnika Slobodan Gavrilović
Direktor Službenog glasnika Slobodan Gavrilović

Dvadesetogodišnje istraživanje Slobodana Bobana Gavrilovića o strašnoj sudbini Živojina Pavlovića, komuniste, koga su komunisti mučili i ubili, a i otkrića ko je i po čijem nalogu izvršio egzekuciju nad Pavlovićem, kao i susret sa dželatom su razlog zbog koga je Slobodan Gavrilović kasnije napisao i roman Dželat.

Slobodan Boban Gavrilović je član Demokratske Stranke od njenog osnivanja 1990. godine, a direktor JP Službeni glasnik bio je od kraja 2007. do 2012. godine. Zahvaljujući njegovom istraživanju svedočenjima i dokazima koje je prikupio baveći se tragičnom sudbinom predratnog komuniste, novinara, člana KP Francuske, Komunističke partije Jugoslavije Živojina Pavlovića, kada je donet Zakon o rehabilitaciji 2006. godine, on je rehabilitovan i to na zahtev advokata Dragoljuba Simonovića iz Obrenovca i Slobodana Bobana Gavrilovića sociologa, autora romana Dželat u kome je opisan i način zlostavljanja i pogubljenje čoveka koji je možda i pre Solženjicina i Artura Kestlera znao i imao hrabrosti da kaže istinu o Staljinovom totalitarizmu