Užičko selo Stapari

2587

Šesnaest kilometara severozapadno od Užica nalazi se centar izrazito brdovitog lepog užičkog sela Stapari. Kada se ide trasom nekadašnje stare ćirine pruge, put je kraći za 7 kilometara. Centar sela se nalazi na 822 m nadmorske visine. Stapari se nalaze na obroncima planine Tare, odakle se spuštaju do periferije Užica. Najviši vrh Stapara je Bukovik 978 m, najniža tačka sela je na reci Đetinji koja je 484 m na Staparskoj banji. Zbog izražene visinske razlike, Stapare odlikuju dva klimatska pojasa. Umereno-kontinentalni u kanjonu reke Đetinje i planinski na severnoj starni sela.

Brdoviti Stapari
Brdoviti Stapari

U drugom veku pre Hrista na području Stapara je živelo ilirsko-kelstsko pleme Partini, koji su imali svetilište u pećini Megari. Na arheološkom nalazištu “Mala Gradina” otkrivene su nekrople iz bronzanog i gvozdenog doba, kao i nekropola iz srednjega veka. U ataru sela i na Ponikvama postoje ostaci rimskog puta na kome je nastao srednjovekovni trgovački put prema Dubrovniku i Bosni.

Crkva u Staparima
Crkva u Staparima

Stapare deli rečica Sinjevac. U Staparima su zaseoci: Kula, Mojkovići,, Tupaja, Gredica, Dolovi, Postenje, Dupci, Desna Reka, Volujac i Bulja. Parohijalna crkva posvećena je Sv. Arhangelu Gavrilu. Joakim Vujić je zabeležio u “Putešestviju po Srbiji” da je sagrađena 1820. na temeljima crkve koju su Turci u austrougarskom ratu srušili. Crkvu su sa blagoslovom kneza Miloša obnovili Jovan Mićić i knez Sredoje.

Staparska osnovna škola
Staparska osnovna škola

U centru sela je osmogodišnja škola, istureno odeljenje OŠ “Kralj Petar II“. Do 1974. kroz atar sela je prolazila železnica, pa su Staparci na posao u Užice putovali “ćirom”. Severnom stranom sela pruža se magistralni put Užice – Bajna Bašta. Do Stapara je moguće doći prugom Beograd – Bar, koja prolazi južnim delom sela. Zbog postojanja aerodoroma Ponikve, koji je delimično osposobljen za letove, i vazdušni saobraćajem je moguće doći do sela.

Staparki vodopad sa stene Divljake
Staparki vodopad sa stene Divljake

U selu živi oko 900 stanovnika u 322 domaćinstva. Selo Stapari poseduje značajan turistički potencijal. U Staparima se nalaze dve banje i izvori lekovite vode koji su dobri za kožu lica. Takođe, selo Stapari poseduje i jedan od najboljih rejona za pecanje ribe na Đetinji. Tu je Staparska gradina, Staparska banja, Rimsko groblje, Savin kamen, Vrelo Postjenica, Pećina Megara, Etno selo… Pa ko zaželi avanturu, neka krene u Stapare.

Staparska banja
Staparska banja

Prilog, deo iz knjige Ljubomira Pavlović – Užička Crna Gora. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925.

Staparci (Perišići, Gačići i Sinđići) su najstarije porodice ovog sela. Gača i Periša Staparci su iz Kuča, došli negde u Kolašin i preko Divaca sišli u ovo selo. Oni su se prvi počeli naseljavati u selu pored puta, kojim su se gornja sela spuštala Užicu, naselili se sa obe strane puta i među sobom podigli crkvu, posle školu i mehanu, čime je deo sela postao sredina, mada nije stvarna sredina sela. Staparci su žilavi, radni, izdržljivi, poslu odani i najboljeg materijalnog stanja i položaja; ima ih u Staparima 38 kuća, slave Nikoljdan.

–Radojičići su, kao i Staparci, sišli i na Kuli naselili pre, kao i prethodni, 200 godina, došli iz Donje Bistrice ispod Zlatara. Došla su dva brata, pa stariji prešao u Gostinicu, a mlađi ostao i našao skloništa na Kuli sa obe strane starog puta, kojim se spuštalo u Turicu i grad užički, ima ih 15 kuća, slave Lučindan.

– Mojkovići (Daničići, Milutinovići i Milosavljevići) su treća stara doseljena porodica. Mojkovići Milutin i Milosav sa udovom Danicom došli su iz istoimenog sela u crnogorskom Kolašinu. Na seobu ih je pokrenuo Periša Staparac i sa njima došao, prvo ih naselio iznad vrela i pećine Megare, gde su duže ostali. Ceo ovaj kraj oko Megare nazovu Mojkovićima, pa se tako i danas zove; a čim koji od njih ispadne iz sela opet se zove Mojković. Posle deobe udova Danica kao najslabija strana u Mojkovićima i njeni potomci se nazovu Daničići. Milutinovi sinovi pređu u Tupaju i postanu Milutinovići i Milosavljevići; kasnije Milosavljevići pređu u Volujac i Bulju. Daničin unuk preseli se u Gredicu i tamo se naseli. Ima ih danas u selu 40 kuća, slave Đurđevdan.

– Slovići su četvrta starija porodica, došli su za Staparcima i prvo zaseli u Dolovima, pa se posle pomerili u Volujac i Bulju, gde su uvek zauzimali najbolja i najjača imanja u tim krajevima. Oni su ovde sišli iz Čajetine a ranije iz sela Kratova kod Priboja. Slovića ima i preko Uvca prema Jablanice, ovde ih je 16 kuća, slave Aranđelovdan.

– Kurlage (Kurlagići) su peta od istovremenih starijih porodica, prva posela Postenje. Kurlage u Postenju, u Tupaji u Mojkovićima, u Kuli u Ristovićima, su poreklom iz Komarnice u Drobnjacima. Kurlage je podigao na glas njihov predak, koji je dobio nadimak po imanju nekog Turčina Kurlage u Postenju. Kurlage su ljudi od vrednosti, veliki ustanici, drski i skloni za napad, po čemu se odlikuju Kurlagići, ima ih 8 kuća, slave Đurđevdan.

– Ćosići su šesta starija porodica, naseljeni u Volujcu, Staparima, Bulji i Dušcu, jedna ista porodica, potomci nekog Nikifora Ćose, koji se prvi put naselio u Volujcu i tamo umro; neki njegovi potomci odsele se u valjevske Popučke i tamo ostanu. Starina im je iz sela Voluje kod Nikšića. Ovde ih ima 17 kuća, slave Jovanjdan.

– Bogojevići spadaju u starije porodice. Bogoje Brašnjo došao je sa decom svojom iz Babina kod Prijepolja i poseo Ponikve i Dolove. Njagovi potomci su:

–Ilići u Kuli;

–Despići u Tupaji i

– Marinkovići na Gredici i Bulji; ima ih 17 kuća, slave Nikoljdan.

– Mirkovići su u Staparu, Tupaji, Stranjaci i Dupcu, doseljeni iz Gornjih Stranjana iznad Prijepolja, ima ih 13 kuća, slave Stevanjdan.

– Vukovići su u Staparima i Mojkovićima;

– Dragovići u Postenju

– Irići u Desnoj Reci su potomci Vuka Dragovića i njegovog brata, doseljeni iz Seljančice kod Prijepolja, ima ih 15 kuća, slave Jovanjdan.

Sve su se gornje porodice doselile pre Kočine Krajine u ovo selo. U to doba dolaze mnoge porodice i po redu su:

– Bošnjakovići i Skokići. Jovica i Nikola Bošnjaci pali su u Postenje, pa se odmah podelili, te se Jovica odselio u valjevske Prijezdiće, a Nikola ostao. Došli su iz Vrbova u Polimlju kod Pljevalja; ima ih u Postenju u Gredici i kao Skokića 11 kuća, slave Nikoljdan.

– Milovanovići u Staparima i Kuli srodnici su Markovića iz G. Stranjaka, došli u ovo selo i prvo se naselili na Kuli, ima ih 6 kuća, slave Alimpijevdan.

– Bukvići u Tupaji i Dolovima

– Sekulići u Dupcima došli su iz sela Bukve kod Pljevalja, ima ih 11 kuća, slave Stevanjdan.

– Divjaci (Divljaci, Divljakovići) u Postenju i Volujcu su iz Crven-Dola na Čevu, ima ih 8 kuća, slave Aranđelovdan.

– Obućine;

– Ješići i Jevtovići u Desnoj Reci;

– Maksići i Vasići u Bulji došli su od Kolašina iz Mojkovića 20 godina posle prvih Mojkovića, ima ih 14 kuća, slave Jovanjdan.

– Mlađenovići i Lukići u Mojkovićima su iz Kaludre u Kolašinu, došli posle Mojkovića, kad i Obućine, ima ih 12 kuća, slave Časen Verige.

– Starčevići na Gredici, njih je doveo Krstivoje Starčević iz sela Bukve kod Pljevalja. Prvo je došao u Mojkoviće pa tu i umro; kako se dva puta ženio, starija deca mu ostanu u selu a mlađa od druge žene izađu na Gredicu i tamo se nasele, ima ih 12 kuća, slave Jovanjdan.

– Radovanovići (Crepuljari) došli su iz Slatine kod Priboja i naselili se da grade crepulje u Kuli, ima ih 6 kuća, slave Pantelijevdan.

– Krnjevići (Krnjačići) i Ćubići (Ćube), prvi u Postenju – drugi u Tupaji doveo je i Tupaju i tu ih naselio Ćubo Krnjević iz sela Krmače na Uvcu. Ćubovi potomci su od dve žene; od prve Ćubići (Ćube), od druge Krnjevići (Krnjačići), ima ih 8 kuća, slave Tomindan.

Gornji doseljenici su do 1810. godine. Posle te godine naselili su se:

– Kneževići i Đuričići u Desnoj Reci i

– Jovanovići na istom mestu i u Bulji su od Kneževića iz Bioske, ima ih 13 kuća, slave Nikoljdan.

– Rafailovići i Ristovići, prvi u Staparima – drugi u Kuli su iz Negbina, ima ih 5 kuća. Slave Đurđevdan.

– Bakračlije u Dupcima, Desnoj Reci i Tupaji su iz Pčelica, odnekud iz Crne Gore, ima ih 4 kuće, slave Lazarevdan.

– Jokići i Ilići u Tupaji su iz Tupaje, ima ih 7 kuća, slave Lučindan.

– Milanovići u Mojkovićima su stara Trifunovića mnogo raseljena sveštenička porodica iz Kremana od tamošnjih Zaharića (Radonjića), ima ih 4 kuća, slave Lučindan.

– Gredeljevići su u Staparima i Mojkoviću, doseljeni iz Čajetine od Barjaktarevića, ima ih 4 kuća, slave Aranđelovdan.

– Veselinovići, njihovog pretka dovela je mati iz Karana i ostavila u Mojkovićima, ima ih 4 kuće, slave Đurđevdan.

– Pejići (Keserovići) su u Mojkovićima i Kuli, preveo ih sa Keserovine u Biosci njihov deda Paja Pejić te ih zovu Keserovići, ima ih 4 kuća, slave Nikoljdan.

– Plakalovići su iz Crne Gore od Grahova, ima ih 3 kuće u Tupaji, slave Jovanjdan.

– Antonijevići i Lazići, prvi u Kuli – drugi u Dupcu i Volujcu, došli su iz Kratova, ima ih 5 kuća, slave Mratindan.

– Popadići u Mojkovićima i Staparima su iz Zaovina, ima ih 5 kuća, slave Đurđevdan.

– Dimitrijevići su iz Drobnjaka, pozniji doseljenici na Gredici, ima ih 4 kuće, slave Đurđevdan.

– Marjanovići u Dupcima su iz Dobroselice, ima ih 5 kuća, slave Đurđevdan.

– Čelikovići u Desnoj Reci i Dupcima su iz Zaovina, ima ih 3 kuća, slave Đurđevdan.

– Petrovići i Skerovići, prvi u Desnoj Reci – drugi Dolovima, njih je naselio Petar Skerović iz Župe kod Pljevalja i pošto se dva puta ženio deca mu se odselila na dve strane, ima ih 5 kuća, slave Đurđevdan.

– Stevanovići u Tupaji i Volujcu su iz Komana u Crnoj Gori, ima ih 3 kuća, slave Aranđelovdan.

– Spasojevići i Milosavljevići, prvi na Postenju – drugi na Gredici su iz Pipera u Crnoj Gori, ima ih 5 kuća, slave Nikoljdan.

– Pakovići su iz Negbina, ima ih u Bulji 4 kuće, slave Đurđevdan.

– Boškovići i Neškovići u Bulji su od Kovačevića u Šljivovici, ima ih 6 kuća, slave Sv. Vrače.

Posle 1834. godine i posle 1878. godine došli su:

– Mandići u Mojkovićima su iz Seljana kod Prijepolja, ima ih dve kuće, slave Đurđevdan.

– Lazarevići su iz Banje, jedna kuća, slave Stevanjdan.

– Dogandžići su na Kuli, došli iz Kačera, jedna kuća, slave Nikoljdan.

– Novakovići su iz Pčelica, jedna kuća, slave Nikoljdan.

– Kojadinovići su iz Zaovina, jedna kuća, slave Stevanjdan.

– Pjevčevići su iz Rutoši, jedna kuća, slave Nikoljdan.

– Stanišići su iz Staniševaca, jedna kuća, slave Nikoljdan.

– Stankovići su iz Mokre Gore, jedna kuća, slave Stevanjdan.

– Aćimovići su iz Bioske, jedna kuća, slave Jovanjdan.

– Madžarevići su iz Osata u Bosni, jedna kuća, slave Aranđelovdan.

– Radovići su iz Šljivovice, jedna kuća, slave Sv. Vrače.

– Šišići su iz Gostinice, jedna kuća, slave Aranđelovdan.

– Radovanovići su iz Vraneši, jedna kuća, slave Nikoljdan.

– Panići su iz Bioske, jedna kuća, slave Petrovdan.

– Tomaševići su iz Bistrice, jedna kuća, slave Lučindan.

– Perišići su iz Bogata kod Nove Varoši, jedna kuća slave Đurđevdan.

– Papići su iz Rutoši, jedna kuća, slave Đurđevdan.

– Mitrašinovići su iz Bioske, jedna kuća, slave Stevanjdan.

– Đurići su iz Zaovina, jedna kuća, slave Đurđevdan