Arheologija, Staparska gradina i njen poslednji čuvar

2472
Staparska gradina
Staparska gradina

Iznad užičkog sela Stapara, više strmog kanjona Đetinje, zapadno od Užica, na 666 metara nadmorske visine, nalazi se brdo Velika gradina. Na njemu je arheološko nalazište sa kulturnim slojem od 3,5 metra. To je jedno jedno od značajnih gradinskih naselja u zapadnoj Srbiji.

Na ovom arheološkom nalazištu radili su kasnije poznati arheolozi: Cana Aleksandrina Jurišić, Miodrag Grbić, Bora Jovanović, Predrag Mika Medović, Mihajlo Mika Zotović. Neki od njih su dali najviše arheološkoj profesiji i postali akademici. A svi oni, zajedno, tu, na pragu Užica, napisali su stranice bajke koja traje – o lepoti arheološke profesije. Neopisiva draž arheološkog istraživanja na pragu avanture, kako to izgleda nama arheološkim laicima.

Artifakti
Artifakti

Na Drežničkoj gradini arheološka iskopavanja su trajala u kontuitetu od 1956. do 1960. godine i njima su bili obuhvaćeni prostori Male i Velike Gradine. Na njoj su otkriveni ostaci praistoriskog naselja gradinskog tipa sa tri horizonta stanovanja, počev od neolitske epohe, preko kasnih faza bronzanog doba i halštatskog perioda. Pored naselja, otkrivena je ravna nekropola bronzanog doba i halštatskog perioda. Istraživanjima, koje je u periodu 1957-1960. godine izveo Narodni muzej u Užicu, otkrivena je srednjovekovna nekropola.

Materijal ovih iskopavanja čine predmeti svakodnevne namene, oruđe i oružje od različitih materijala i različitih tehnoloških postupaka, primereno vremenu u kome su nastajali, predmeti kulturne namene, nakit i dr.

"Druidova stolica"
“Druidova stolica”

Pored gore pomenutih ljudi, koji su dali svojevidan obol profesiji, na ovim predmetima prisutan je i učinak konzervatora, Feđe Borezljeva i mr Dragana Dimića i drugih, čiji posao se obavlja u tišini, bez medija, a koji su otkrivene predmete konzervirali, a tamo gde je bilo elemenata i rekonstruisali.

Staparska Gradina pokazuje da se tu na pragu Užica stvarala civilizacija kada je čovek sa lova i ribolova prešao na zemljoradnju, koristeći se obiljem bogatog okruženja kome se duhovito nadograđivalo.

Možda Kapedunum
Možda Kapedunum

Vreme je da se ovo arheološko nalazište oživi, da ponesmo “mrtvu” i “živu” vodu, da bi oživeli to što je zamrlo, da bi probudili ono što je zaspalo. Otkriveni su ostatci masivnih stabenih objekta i jama za otpatke, a u najstarijem sloju ostaci zemuničnih jama. U kućama su otkrivena ognjišta, a u osnovi jedne od kuća iz perioda neolita manja ostava pšenice u keramičkom sudu. Nađeni su keramički sudovi, oružja i oruđa od kamena, koji naselje određuju kao stočarsko zemljoradničku zajednicu. Artifakata iz kamenog doba ima i na Maloj Gradini, iz antičkog perioda su nadgrobni belezi sa lokaliteta Rimsko groblje, a iz srednjeg veka tragovi zidova crkve na mestu Crkvine, kao i nalazi iz pećine Megara.

I tako, idući za ovcama, iduđi sam za sobom, vođen njemu znanim smerovima, poslednji čuvar Gradine je na ovom mestu, kopajući oko obrušenog kamena, naišao na razne predmete. Gvozdenu stolicu, ukrašenu srebrnim ornamentima tehnikom tauširanja, mangal od kovanog gvođa, vatralj, žarač, srp. Kultno savijen jednosekli mač ukrašen tauširanjem, bakarni sud u tehnici iskucavanje bogato ornametisan sa drškom stilizovanom u vidu grifona, sa maskom satira kao kopčom.

Staparska banja, mesto gde će biti arheološki park
Staparska banja, mesto gde će biti arheološki park

Veoma reprezantivni predmeti u ovoj “zabiti”, ako je to uopšte ikada bila. Svi oni čine grupni nalaz, koji otvara temu za razmišljanje. Da li je to nagoveštaj o novoj populaciji koja se naslonla na Autorijate, koji su na ovim prostorima bili evidentno prisutni. Gde je bio Kapedunum, možda mu je centar bio baš u Staparima?

Izlog ovog areheološkog naselja biće urađen možda u Staparskoj banji. Ako se odluči, po prvi put Užice će dobiti i Arheološki park, odnosno repliku jednog neolitskog naselja. A sve ostalo pomenuto od artifakata se može videti u užičkom Narodnom muzeju.