Kako smo ostali bez tragova vrednog istorijskog spomenika

1401

“Prašnjavim dvorcem sećanja tražim te ostatke nekadašnjeg grada u nestajanju.” P. Kovačević

Uveličana Šejhova džamija sa poznatog Kanicovog crteža Užica
Uveličana Šejhova džamija sa poznatog Kanicovog crteža Užica

Na crtežu je “Šejhova Džamija” ili srednjovekovna “Crkva Ružica. Uveličao sam je sa poznatog Kanicovog crteža iz 1862. godine Po mom istražanju to je bio u doba Rimljana tipski hram Jupiteru. Donji deo do kupole u rimsko doba je bio pokriven crepom. U doba Altomanovića je pretvorena u Crkvu. Na poznatu rimsku gradnju dodata je kupola. Kada su se Turci pojavil su popravili istu kupolu i stavili polumesec umesto krsta i dodali ovaj izdvojeni minaret. To se događalo nekoliko puta tokom turske vladavine, nekadašnji rimski hram je bila malo crkva, malo džamija… To je bila i jedina džamija Užicu kojoj ulaz nije bio okrenut prema Meki a bila je i jedina koja je na podu imala kamene ploče crvenkaste boje koje su se do sedamdesetih godina istekloga veka mogle videti kod Slanuške česme pre asvaltiranja ulica sedamdesetih godina 2o veka.

Šejh je bio omiljen i kod Srba i kod muslimana kao sveti čovek koji je bio hodža u ovoj džamiji. Ta bliskost sa Srbima ga je koštala života iako su ga Srbi sakrili u karanskoj “Beloj crkvi”, Turci su ga našli i ubili. Zbog toga poštovanja Srba prema Šejhu i danas e neki toponimi nazivaju njegovim imenom kao npr “Šejhovo brdo” gde je radarska stanica…

Posle iseljavanja muslimanskog stabovništva preko Drine tokom osme decenije 19. veka preduzimač Kosta Zec je srušio ovaj vredan objekat i od njega je izgrađena kućerina koju je iznajmljivao za stanovanja tadašnji predsednik opštine Jokanović, koja i danas stoji pored slanuške česme. Mesto gde je bila Crkva-džamija je zauzeo onaj soliter kod Kamenog korita koji stariji Užičani dan danas zovu “Džamija”.. Kad su renovirane ulice u tom kraju arheolozi su dobili desetak dana da istrađe taj deo Užica kada su našli mnoštvo predmeta i keramike iz rimskog doba… Inače Rimljani su mesta gde su gradili svetilišta Jupiteru određvali tako što se dogodilo jak udar groma ili neka slična ali neobična prirodna pojava…

Možda đe ova kratka pričica i fragment creža motisvisati brojne užičke istoričare i Arheologe da se malo pozabave Ovim objektom… Da napomenem da je orginal Kanicovog crteđa precrtan i na njemu je izmenjen ovaj objekat što je lako utvrditi upoređivanjem, gde je izigled Šejhove džamije potpuno izmenjem, ostalo je ostalo manje više isto…

Delovi temelja džamije-crkve “Ružice” otkopani 1998. godine
Delovi temelja džamije-crkve “Ružice” otkopani 1998. godine

Krajem 20. veka, prilikom izgradnje vojnih stambenih zgrada u Topličkoj, iskopani su temelji džamije-crkve, ali Zavod za zaštitu spomenika iz Kraljeva nije imao sluha da zaštiti ovo kulturno dobro. Ogromni kamioni su zasuli temelje šoderom i tu je napravljen parking uz vojne zgrade. Pre izgradnje kompleksa tih stambenih zgrada ovaj deo starog Užica je porušen.

Tada u razgovoru sa novinarom Televizije 5 kustos Narodnog muzeja Zoran Jančić je rekao: „Poznato je da su srednjovekovne crkve u Srbiji u doba njene potpune državne samostalnosti pravile na dominatnim mestima, kao što je ona na Rosuljama, i ta činenica potvrđuje naše mišljenje da je na tom mestu bila crkva Ružica. Međutim, i pored toga što naš narod drži do svoje tradicije, on je ostao bez jednog svog veoma vrednog spomenika, koji je nestao pred naletom ’savremene arhitekture’. To je bez sumnje, postupak koji zaslužuje svaku osudu, a o posledicama po našu kulturnu baštinu da ne govorimo. Očigledno je da je sve drugo preče“.

Tako su te 1998. nestali poslednji tragovi od tipskog rimskog hrama Jupiteru, srednjovekovne crkve Ružice i na kraju Šejhove džamije.

marka za reklamu 700px
marka za reklamu 700px