Tihomirov najlepši i najkraći opis staroga Užica

2211

Vreme između dva svetska rata u crpskim varošima, tako i Užica, najkraće ali i najlepše je opiso pisac Tihomir R. Đorđević:

“Tu u varoši su se sreli opanak i cipela, gunj i kaput, fes i šešir, bistri duh i škola, gusle i klavir, narodna pesma i pisana istorija, era i ćifta, naš zemaljski proizvod i evropski tgovac, Srbija i Evropa. Tu je snažni i živi duh našega naroda primio nakalemke, bojio ih svojim narodnim bojama i davao im svoj narodni karakter.”

U njegovoj knjizi „Arhivska građa za naselja u Srbiji u vreme prve vlade kneza Miloša (1815-1839)“ prikupljena je značajna arhivska građa iz toga doba, te i za Užički okrug. Radoznalom čitaocu je na raspolaganju mnoštvo autentičnih pisama, odluka i obraćanja raznih ljudi i institucija toga vremena iz užičkoga kraja.

Ko je bio Tihomir R. Đorđević?

Tihomir R. Đorđević
Tihomir R. Đorđević

Tihomir Đorđević (Knjaževac, 19.02.1868. – Beograd, 26.05.1944) bio je etnolog i istoričar, profesor Beogradskog univerziteta. Završio je istorijski-filološki odsek Velike škole u Beogradu, a studirao je u Beču i Minhenu, gde je doktorirao 1902. godine. Napisao je oko sedam stotina radova. Interesovanja su mu bila široka i različita, Detaljno je analizirao život Srba. Radio je etnografska istraživanja života drugih naroda koji žive u Srbiji. Uradio je niz folklorističkih i socioloških studija ne samo o Srbiji, već i Balkana.

On nije bio antropolog, ali je prvi naučnik koji je ukazao na značaj paleontropologije za istoriju i etnologiju. Godine 1908. je kroz rad „Neznano groblje u Žagubici“, pokazao da su stara groblja, nekropole, izvor primarnih podataka za mnoge nauke. Izabran je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 19. februara 1921, a za redovnog 16. februara 1937.

Njegova najznačajnija dela su: „Iz Srbije kneza Miloša“, „Arhivska građa za zanate i esnafe u Srbiji“, „Zle oči u verovanju Južnih Slovena“, „Priroda u verovanju i predanju našega naroda“, „Veštica i vila“, „Vampir i druga bića u našem narodnom verovanju i predanju“, „Naše narodne igre“, „Naš narodni život“ u deset tomova itd.