Užičanin koji je spasio 500 izbeglica iz NDH

2273
Hrabri Užičanin mašinovođa Vojin Nikitović
Hrabri Užičanin mašinovođa Vojin Nikitović

Mašinovođa Vojin Nikitović se rodio u Užicu. Bio je na službi u Višegradu te 1941. vozio je na pruzi za Užice. Bosna i Hercegovina je pripojena takozvanoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj, Višegrad se našao u okviru Velike župe Vrhbosne. Srbi izbegli pred ustaškim terirom, našli su se u gradovima na granici, pokušavajući da se domognu Srbije. U Višegradu gužva, izbeglice iz Istočne Bosne pokušavaju da se preko Drine domognu Srbije. Među njima se našao i Vojin Nikitović, koji je načuo da ustaše planiraju da pobiju Srbe železničare. Odlučio je da beži za Užice i napravio plan kako da izađe iz užasa zvanog NDH.

Vojin je vreme provodio na železničkoj stanici, kao i pre dolaska ustaša. Stanica puna izbeglica, najviše žena, dece i staraca, preplašenih sa najpotrebnijim stavarima u prtljagu. Iz sata u sat su stizale glasine da ustaše spremaju da organizuju, prikupe ih i odvedu na gubilište, da ih transportuju u logor u Jasenovcu. Razni pokvarenjaci su se motali među izbeglima, nudili da ih prebace preko Drine. Ta priča se završava otimanjem novca, uz obećanje da će se vratiti po njih. Užički mašinovođa sve to gleda i razmišlja kako da pomogne nesretnim ljudima. Kao mašinovođa, može da se domogne neke od kompozicija sa višegradske stanice. Prosto, ukrašće voz, napuniti ga izbeglicama i krenuti prema Srbiji za Užice.

Ćirina železnička stanica u Višegradu
Ćirina železnička stanica u Višegradu

Bilo je predvečerje, deseti avgust, kada je Vojin svoj plan o begstvu iz Višegrada počeo da sprovodi u delo. Izbeglicama sa kojima se zbližio objasnio je svoj plan. Oni su imali zadatak da sa njime upoznaju što više ljudi, da kad padne mrak ukrcaju veći broj zakačenih vagona na sedmom koloseku. Čekao je smenu straže… Jednom od pomagača dao je klin za skopčavanje lokomotive za kola. Naglasio je da budu spremni, čim on naiđe s lokomotivom. Oko ponoći je ušao u ložionicu, pre toga prijatelja čuvara je upoznao da će doći po lokomotivu, ovaj je odlučio da pomogne tako što će imati važna posla kod šefa stanice… Vojin je iskoristio tih manje od pet minuta i pokrenuo lokomotivu br. 85009, koja je bila pripremljena da krene na put. Kada je lagano pokrenuo lokomotivu, primetio da u njoj spava ložač Ragib Toko. Nastavio je i odvezao mašinu na sedmi kolosek i zakačio je za spremnu kopoziciju. Obišao je vagone u kojima je već bilo smešteno više od pet stotina ljudi. Ložač Toko je prihvatio da učestvuje u spasavanju ljudi ispred ustaškog terora. Voz je punom parom napustio Višegrad u pravcu Vardišta, odnosno spasa u Srbiji.

Ćirina železnička stanica u Višegradu
Ćirina železnička stanica u Višegradu

Ćira je bezbedno dospeo do stanice Šargan Vitasi. Tu je mašinovođa Vojin zaustavio ćiru punog ibeglih Srba, plašio se da mu kotao ne eksplodira od velikog pritiska. Šef stanice ga je čekao da bi mu rekao da je cela pruga uzbunjena, sve stanice redom. Javljeno im je i da je za njim krenula potera, da je ustaška komanda iz Višegrada izdala naređenje da se odmah kompozicija vrati natrag. Da su nemački vojnici ispred Užica postavili zasede, čekajući dolazak voza. Vojin je nastavio i voz zaustavio ispred tunela br. 17, ispred stanice Stapari, na nekoliko kilometara od Užica. Zatim je mašinovođa obišao sve vagone i obavestio izbegle da su stigli u Srbiju, da se upute u okolna sela. U vozu je bilo i oružja, koje su Vojin i Toko sakrili po bliskim tunelima i pećinama.

Nemci, koji su čekali voz, videći da ne dolazi, krenuli su iz Užica, naišli na praznu lokomotivu i vagone. U jednom od vagona su našli ostatke sanduka od pušaka i municije. Detaljno su obišli okolinu, nisu našli nikakvog traga ni železničarima ni izbeglicama ni oružju. Samo su besneli oko lokomotive koja se još pušila.

Hrabri Užičanin, mašinovođa Vojin Nikitović, o sakrivenom oružju obavestio je Božu Radakovića i Mihajla Milivojevića Minjca, užičke železničare, mašinovođe. U Železničkoj četi nešto kasnije osnovane Užičke republike, Minjac je bio komandir, a Boža politički komesar. Vojin se nakon ovoga događaja priključio Železničkoj četi, ratovao i bio ranjen, tri puta zarobljen, na krju mučen u logoru na Banjici, gde mu se gubi svaki trag.