“Bračinkin voćnjak”

Kuća dr. Aleksandra Bračinca meni poznata kao “Bračinkina kuća”, nalazila se tu u današnjoj ulici Nikole Pašića gde je zgrada u kojoj je “Fitnes centar” i “Maks sport” itd. Uz kuću je bilo veliko dvorište koje se širilo i na podbrđe iznad kuće gde je bio svoj užičkoj deci poznat Bračinkin voćnjak. Dr. Aleksandar Bračinac […]
Užice „kod konja“ u Beogradu

Dana 10. juna 2020. godine je 152 godine od ubistva kneza Mihaila Obrenovića. Ponovo je zablistao njegov očišćen spomenik u Beogradu. Desetog Juna 1868. u Košutnjaku ubijen je veliki srpski knez najmlađi sin kneza Miloša I knjeginje Ljubice. Rodio se 4. septembra 1823. u Kragujevcu. U Beču je naučio savršeno da govori francuski i nemački […]
Posebna užička kuća

Kuća predratnog ministra i narodnog poslanika Miloša Trifunovića građena je 1912. godine i on je u njoj živeo do 1923. Godine. Od te godine do 1941. U njoj živi lekarska porodica Gutman, da bi potom prešla u ruke okupatora. Nisu sačuvani podatci o autoru projekta ove kuće, međutim neke pojedinosti govore da bi to mogao […]
Prvi Šnajderaji

Krajem XIX veka Užice se ponosilo sa dve šnajderske radnje koje su u celoj Srbiji bile prepoznatljive. Prvu je držao Mihailo Mišo Đoković za šire narodne mase sa dosta mušterija i dosta pomoćnih radnika. Drugu radnju držao je Pero Zotović koji je imao samo jednog pomoćnika i svom poslu je prilazio sa umetničke strane […]
Užički trgovci

Užički trgovci pred kafanom Dva bagrema, nazdravljaju fotografu koji je rešio da ih ovekoveči. Sleva Žiko Kostić vlasnik kafane, Kosta Despotović, Dusan Pržuljević i Dragiša Mladenović. U pozadini iza njih se vidi zgrada uzičke gimnazije,kuća porodice Stefanović (danas muzička škola Vojislav Lale Stefanović), zgrada Učiteljske škole(danas oš. Dušan Jerković) i sa one strane Carinskog […]
О делу Ужица, оригиналног назива Слануша

Слануша је део центара Ужица, леп сквер на коме доминирају мурал, кафанска башта и чесма Трговачко-занатлијског еснафа.
Центар образовања и духовности

Тек од 1842, када је сазидана нова црква, почели су се Срби ширити по котлини међу Турцима.
Чесма у спомен проти Гаврилу

Нацрт за чесму проте Гаврила дао је Димитрије Милошевић, инжињер из Крагујевца, а изградили су је каменоресци Карло Казанова и Павле Костка.
Опанчарска чесма и кућа проте Гаврила

Занимљиво је да у прво време, све док није пресељена према Главној улици, чесма није имала познату лављу главу.
Пешићева “Два Багрема”

У “Два багрема” је потекла изрека “бистри политику”, коју су њени гости свакодневно “бистрили”.