Centar Užica iz “aeroplana” tridesetih godina

1555
Snimak Užica iz vojnog aviona avgusta meseca 1936.
Snimak Užica iz vojnog aviona avgusta meseca 1936.

Da pogledamo centar gospodskog dela Užica iz aeroplana sa južne strane . Ovaj snimak Užica je napravljen iz vojnog aviona avgusta meseca 1936. godine u 8 sati ujutru. Napravio sam sa te panoramske fotografije isečak samog centra varoši. Desno zgrada Okruga (današnja Opština), u vrhu s leva Hotel „Palas“, vlasništvo Bogosava Bodića, zatim kuće najčuvenijeg trgovca Uroša Pešića i njegova kafana “Dva Bagrema”. Sledeća je kuća prote Gavrila Popovića. O Urošu Pešiću su se u “Užicu koga više nema” pripovedale razne anegdote, kao npr. da su Jevreji zbog njegove trgovačke mudrosti shvatili da za njih nema leba u Užicu. Tako, jedan jevrejski trgovac, Urošev komšija ali i konkurencija, pozajmio je od Pešića određeni broj kokošijih jaja, a ovaj dajući ih, bajagi, rado reče momku da ih najpre stavi na vagu. Izgleda da je jevrejskom trgovcu namah postalo jasno kakva mu je trgovina u erskom kraju.
Dalje Gimnazija, do nje desno prodavnica Singer šivaćih mašina, zatim prvi otvoreni frizerski salon u Užicu sa vencem crvenih ruža puzavica oko oko ulaznih vrata užičkog frizera i boema, Pribislava Ljubojevića, poznatog po svojim serenadama ispod prozora užičkih devojaka, koje su se često neslavno završavale po Priba. U njegovoj radnji u ovo vreme radio je frizer Dragutin Ilijić, ne dirajući ništa iza Priba, ni tu ružu puzavicu oko ulaznih vrata. Do njega gvožđara Živana Đerića, a preko puta takođe njegova luksuzna zgrada sa kupolom. Desno do nje Hotel “Imperijal”, koji je bio pre kafana sa prenoćištem, a do njega par manjih kafana i trgovčkih ranji, gde su se vlasnici često menjali. Na samom uglu kiosk u kome je Marija Mara Kovačević, moja baba, prodavala fina peciva. To je bila ispostava poslastičarnice – pekarske radnje “Zdravljak”, koju je držao moj deda Vitomir Kovačević. Preko ulice, na uglu nekad Janjića kafana, tada već Hotel “Zlatibor”. To bi bio gospodski centar Užica tokom tridesetih godina 20. veka. Naravno, česma opančarskog esnava uz ogradu Maloga parka.