IZMEĐU DVA RATA

Nova država je donela užičkom kraju dalju modernizaciju i razvoj, u skladu sa 20. vekom, sa daljim nestajanjem tragova turske okupacije. Na žalost, bilo je to vreme između dva velika stradanja.

Mis kraljevine za 1930. Bila je Ceca poreklom Užičanka

Mis kraljevine za 1930. bila je Ceca, poreklom Užičanka

Davne 1930. godine na izboru za Mis Kealjevine pobedila je Ceca Drobnjak i učestvovala na izboru za Mis sveta u Brazilu. Italijanski mediji su...
Panorama Užica 1924. godine

Panorama Užica 1924. godine

Miloš Poznanović Panorama Užica 1924. godine Snimljena sa Vašarišta ( danas je tu autobuska stanica). Godina je 1924/25. Put Užice -Kraljeva Voda ( Zlatibor) građen je...
Aleksića most 1938. godine

Aleksića most 1938.godine

Kako je izgledao deo starog Užica "Aleksića most" 1938. godine ostavio je legedarni užički učitelj i istrumentalista Aco Radović na svojoj fotografiji na Steni...
Na letovanju u Dubrovniku 1938. godine

Na letovanju u Dubrovniku 1938.godine

Tridesetih godina 20 veka dobrostojeći Užičani su krenuli na letovanja na Jadransko more. Obično su iđli preko turističkih agencija koje su se tada pojavile...
O vlasniku prve užičke mondenske plaže

O vlasniku prve užičke mondenske plaže

Dragutin Dragi Aranđelović je bio jedan od posebnih Užičana zaslužnih za razvoj varoši. Rođen je u porodici Đura i Poleksije Lene Konjović 1899. godine....
Krojač Milan Gardić u svojoj radnji na "Megdanu"

Sećanjanje na zanatsko Užice

Od devedesetih godina ali i ranije Užice se veoma promenilo, umesto zanatskih radnji otvarani su butici, kafići, piljarnice, cvećare... Više se nije proizvodilo, umesto...

Prilozi za istoriju užičke Ložionice i njenih „garavaca“

Podršku Užičanima za gradnju pruge „uskog koloseka“ dao je kralj Petar Prvi, koji je bio prisutan prilikom dolaska prvog voza.

Užičani su voleli svoje parkove

Užičani su voleli svoja dva parka, Veliki i Mali.

Dušan Nedoklanac, soko iznad Zlatibora

Dušan Nedoklanac je pao za napredak. Uvrstio se u red onog malog broja pionira koji su isto kao i on žrtvovali najviše za ono što su voleli iznad svega drugog.

Kako su Užičani slutili dolazak Drugog svetskog rata

Intelektualan svet je doduše mogao često u “Politici” da pročita članke o događanjima u Nemačkoj koje je pisao stalni dopisnik iz Berlina koji se potpisivao sa “X Y”.

Učiteljci i profesori 1921. godine

Na fotografiji su užički učiteljci 1921. godine ispred ulaznih vrata Gimnazije.

Tragom fotografije kolekcionara Miloša Poznanovića

Na fotografiji snimljenoj na glavnoj ulici na Žitnoj pijaci prema Malom parku, na autobuskom stajalištu užički taksisti, iskupljeni za vožnju svadbarske povorke.

Hrabrost ili ludost?

Zanimljiva fotka iz starog Užica. Luda hrabrost, ili erska tvrdoglavost?

Osveštanje Sokolske zastave u Užicu

Advokat Đorđe Draškić poklonio je Sokolskom udruženju iz Užica , čiji je i sam bio član , zastavu koja je osveštana 1928, tokom gradnje sokolskog doma.

Izletište u Adi

U senci dudova u Adi, užička gospoda se o đurđevskom vašaru okupljala druženja radi.

Ersko boemsko Užice – Ujelo ga besno pseto

Zagledaše se dva tri puta, pa Milekić uhvati Simu preko sredine i veza ga jako kaišem. Sima prevrte očima i poče nešto mrmljati.

Ersko boemsko Užice – Zabrana erskog telefoniranja iz vika u Ribnici

Došao pre rata ministar Marinković sa pratnjom na Zlatibor u Ribnicu, da se odmora.

Ersko boemsko Užice – Gore sud dole policija

Radoznali svet poče da se okuplja oko njega i brzo zakrči ulicu.

Parčić u čijem paviljonu svira Vojna muzika

I sad osećam hladne kapi bistre vode sa česme po rukama i licu, vidim ih kao zlataste biserje u kosi i po reverima mojih malih drugara.

Malo istraživanja o užičkim ledarama

Kafedžije su takođe prodavali led, Užičani su po potrebi išli u neke od kafana da kupe led.

Užičko kulturno umetničko društvo Abrašević

Kulturno umetničko društvo “Abrašević” osnovano je Užicu odmah posle Prvog svetskog rata.

Saga o Velikoj brani, elektrocentralama i najvećem ribolovu

Užičanima iz mnogih generacija ostaće u sećanju kada je jednom godišnje brana otvarana, obično na Veliki petak, koji se pretvarao u ribolov većine Užičana.

Jedna od prvih saobraćajnih nesreća u užičkom kraju sa smrtnim ishodom

Šofer je pokušao seći okuke menjajući brzinu i upotrebljavajući kočnica za zadnje točkove, koja nije bila ispravna.

Kolo jahača “Knez Mihailo”

Kolo jahača “Knez Mihailo” u Užicu je osnovano 1885. godine, incijativom oficira iz Četvrtog pešadijskog puka, užičkih AS gazdi, činovnika, zanatlija, seoskih domaćina koji...

O zaboravljenoj Poljoprivrednoj školi u Sevojnu

Većina Sevojničana ne zna da je ovo selo kraj Užica, danas prigradsko industrijsko naselje, imalo cenjenu Poljoprivrednu školu od 1931 do 1948. godine.

Užički „Garavac“

Godine 1931, na incijativu Slavka Jovanovića, jednog od šefova, svi radnici u Železničkoj ložionici i Kolnici, da bi pomogli siromašnim porodicama i nezaposlenim radnicima, osnovali su dobrotvorno društvo „Garavac“.

Izlet užičkih profesora

Izlet profesora tridesetih godina 20. veka (foto Ilija Lazić)

Kad u užičkom kraju kafane nisu bile „kafančine“

Kafane u užičkom kraju imaju bogatu tradiciju, neke i u političkom smislu, u nekima su se prikazivali prvi filmovi, igrale pozorišne prestave.

„Lomivrat prestave“ na Žitnom pijacu

Na Žitnoj pijaci su se održavali vašari. A gore iznad pijace i glavne ulice, u visini najviših krovova, na razapetom užetu, sajli, akrobati izvode...

Šta je bilo sa prvom “Kino” svetlećom reklamom?

Posle rata 1948. godine, odlučeno je da se u zgradi, gde je bilo kino “Luksor”, otvori Narodno pozorište.

Prva svetleća reklama i ton film prikazan u Užicu

Godine 1934. Filka i Dragi Aranđelović odlučuju da njihov bioskop Luksor postane prvi užički bioskop u kome će igrati ton filmovi, nabavljaju i prvu svetleću reklamu “KINO”, koja blešti niz glavnu ulicu.

Užičko kolo dobrote i lepote

U starom Užicu žene poznatih i bogatih Užičana su oformile humanitarnu organizaciju "Kolo srpskih sestara".

Prvi Luna parkovi i mesta na kojima su radili

Prvi luna park je stigao u Užice 1936. godine i bio je postavljen na vašerištu “Tabana”, pored istoimene česme.

Cirkus i varijete pre nekadašnje Zelene pijace

Ispod današnjeg Hotela “Zlatibor”, gde je posle izgradnje Trga bila preseljena sa Žitne Zelena pijaca, na njoj je bila česma “Tabana”.

Žitni Pijac, užički glavni Trg (Treći deo)

Kafana nije imala kuhinju, zato je se ortačila sa pekarom do nje, na čijim se ćepenku uvek mogla naći sveža lepinja, a na panju pečenje.

Žitni Pijac, užički glavni Trg (Drugi deo)

Do radnje braće Kondić je bila jedna od tada najvećih zgrada u Užicu, Miladina Prljevića, sa tri sprata, a izgledalo je da ih ima pet.

Žitni Pijac, užički glavni Trg (Prvi deo)

Užice je u svom središtu – tu gde je Trg partizana, danas Gradski trg, imalo Žitnu pijacu.

Najduži užički brkovi

Iza Mihaila Stankijeviča ostale su fotografije sećanja u kojima ga pominju po najdužim brkovima.

Monopol na rakiju, duvan i šibice

U vremenu između dva svetska rata, u užičkom kraju radi i desetak pecara, koji od šljive požegače, zvane "madžarka", proizvode šljivovicu, prepečenicu, klekovaču i nanovaču.

Grad zanatlija i trgovaca pred Drugi svetski rat

U vreme pred Drugi svetski rat, bilo je preko 30 kafana, 30 pekara, tri fotografske radnje.

Patrijahalna čaršija

Zanatske radnje staroga Užica nalazile su se prema Glavnoj ulici i oko trgova - pijaca. Neke delatnosti su bile u drugim delovima varoši.

Rastanak sa čika Jovom Rosićem

Jovo Rosić je živeo sam u staroj stabenoj zgradi kod Tkačnice.

Prljov potok u nekadašnjim i poslednjem nevremenu

Nevreme, koje ne pamte ni najstariji Užičani, sručilo se 13. juna 2018 na jugozapadnu Srbiju.

Oko zlatiborkog jedriličarskog doma

Logorske vatre na kojima su jedriličari, uz skečeve, vatromete imale su posebnu draž u letnjim zlatiborkim noćima.

Jedriličarski dom, jedrilice u očima Jelenka Bučevca

Blago onima koji su blizu jedrilica, koji ih obuzdavaju dok ne polete, a tek zavidim onima koji su na njima i "komanduju" kuda će leteti...

Zlatibor, vazduhoplovni centar

Odmah po osnivanju škole, prva grupa od 20 učenika, stigla je 24. juna 1935. na Zlatibor.

Škole “bezmotornog letenja”, predsednik AAK Užičanin slikar Branko Popović

Na molbu članova, za predsednika je izabran profesor na tehničkom fakultetu, arhitekta i slikar, Užičanin Branko Popović.

O prvom aero klubu i jedrilicama

Još od 1924. g. svoj rad je usmerio Aeroklub na unapređenje avionskog putničkog sabraćaja u zemlji. Klub je tada imao 6.000 članova.

Mlade snage našega vazduhoplovstva

Kasnije na Zlatiboru 1939. su se obučavale studentkinje Milka Blaćanin, Jelena Stefanović, Olga Andasura, nazvane "mlade snage našega vazduhoplovastva".

Rezime jedriličarstva staroga Užica

Do početka rata 1941. godine u preduzeću Đoka Popovića izrađeno je više jedrilica za beogradski AAK i za Pančevo.