Galerija Ljubiše Đenića (drugi deo)

1796

Prethodne slike možete pogledati u prvom delu ove priče o Ljubiši Đeniću…

7. Posle odlaska Turaka, sedamdesetih godina 19. veka, Užice doživljava novi privredni i kulturni uspon, i podiznje novih i savremenih zgrada. Gornje tri su: Uroša Pešića, trgovca, koji je živeo preko sto godina, pivnica Dva bagrema koju je u “Došljacima” opisao Milutin Uskoković, kao sastajalište užičkih socijalista, a do nje čuvena manifakturna trgovina Vladana Pantovića, gore na spratu jedno vreme Okružno načelstvo. Pešićevu kuću porušilo je bombardovanje Užica za vreme okupacije, a druge dve odnela je komunistička izgradnja, kada je rušeno Užice i građeno Titovo Užice. Na njihovim mestima je podignuta bašta Hotela “Palas” i Investiciona – komercijalna banka. Ranije ta zgrada, gde je bila radnja Pantovića trgovca i Okružno načelstvo, bila je vlasništvo poznatoga užičkoga prote Gavrila Popovića.

Deo grada pre izgradnje „Palasa“
Deo grada pre izgradnje „Palasa“

8. Stari putopisci zabeležili su da je Užice imalo preko sedamdeset javnih česama i po vodi bilo je jedan od najbogatijih gradova u Srbiji. Zasušile su većinom izgradnjom savremenog vodovoda uoči drugog svetskog rata. Ljubiša R Đenić nacrtao je česmu opančarskog esnafa na Staroj pijaci. Prenešena je u fontanu ispred Graske kavane kada je izgrađen Trg partizana., pa vraćena na mesto gde se sad nalazi. Na Žitnom pijacu je bila čema koju je podigla Užička trgovačka omladina 1896. godine.

Česma opančarskog esnafa na Staroj pijaci
Česma opančarskog esnafa na Staroj pijaci

9. Deo Glavne ulice – magistale i letovališta, zvano Lipa. na kom je posle rata izgrađen veliki stabeno – poslovni kompleks zgrada. U prvoj zgradi zdesna bila je knjižara Pavla Topalovića, prvog izdavača dopisnica sa slikama Užica. Posle Prvog svetskog rata na ovom delu Lipe otvoren je drugi moderan Užički Hotel “Pariz”. Do vremena predsednika opštine Zorana Vujovića deo Glavne ulice tada se zvao Maršala Tita.

Deo Glavne ulice
Deo Glavne ulice

10. Kurlagino Raskršće u turskom delu varoši. U njemu se 1832. zbio krvavi sukob pod imenom “Kurlagina buna”. To se mesto i danas zove Kurlaginim Raskršćem. Vučić Kurlaga iz Stapara, dugogodišnji hajduk, 1825. postavljen je za buljubašu na šarganskoj karauli. Tu je došao u sukob sa Turčinom Kusovom. A potom, kad je jednom došao u Užice i prošao pored Kusovljeva, pred njega ispadne Turčin sa dvema malim puškama. Obe zataje, a Kurlagin pištolj usmrti Turčina. Raspali se sukob u kom je više lica ranjeno, a Kurlaga ubijen. Zbog sukoba Knjaz Miloš je morao je sve Srbe – Užičane izmestiti u Požegu. Tek 1835. vraćeni su u Užice.

Kurlagino raskršće
Kurlagino raskršće

11. Carina Varoš

Carina Varoš
Carina Varoš

12. Početkom 20. veka, Užice je za činovnike srpski Sibir! Ipak je i vrlo važna saobraćajnica u kojoj prevoz vrše kiridžiski karavani. Na svim ulazima u varoš dočekivali su ih kovačko – kolarske i potkivačke radionice. Na slici kafana koja se danas zove Zeleni pijac i do Drugog svetskog rata bilo je dvadeset kovača, kolara i potkivača, i ta se ulica nezvanično zvala Kovački sokak.

Kovački sokak
Kovački sokak

13. Kuće na Carini podignute su u prvoj polovini 19 veka, pre velikog požara 1862, kad je taj deo Užica bio naseljen samo Srbima. Sa svakog gledišta ove zgrade su zaslužile državnu zaštitu, s celim krajem, kao u nekom prirodnom muzeju. Kao i obično užički urbanisti ni tada to nisu shvatili…

Kuće na Carini
Kuće na Carini

14. Kuća Stanića na Carini, Nemanjina ulica broj 14. Zgrada pripada staroj srpskoj i balkanskoj arhitekturi. To je jedna od najlepših starih veoma retkih zgrada u Užicu. Pripadala je poznatoj užičkoj porodici Stanićić i u njenom vlasništvu bila preko 100 godina. Zgrada je pod zaštitom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Kuća Stanića na Carini
Kuća Stanića na Carini

15. Stara bolnica na Carini

Stara bolnica na Carini
Stara bolnica na Carini

16. Kuća u nekadašnjoj ulici Miladina Popovića. U njoj je odrastao i školovao se Dimitrije “Dile” ili “Tuca” Tucović, kasnije vođa Socijalističke demokratske stranke u Srbiji, rođen u Gostilju 1. maja 1881. Negov otac, prota jevrem Tucović je kupio ovu kuću u Užicu i preselio se radi školovanja dece. Danas je kuća vlasništvo porodice Đerić.

Kuća Dimitrija Tucovića
Kuća Dimitrija Tucovića

Ostatak slika u trećem delu priče…