Fotografija Ilije Lazića koja ima naziv “Pastir Šiško” snimljena 1938. godine na livadi, gde je današnje jezero na “Kraljevim vodama”. Šiško je od Šišakovića starih zlatiboraca nekadašnjih Šuljagića hajdučke familije.
Ako se zapitamo odakle potiču Užičani? Odgovor prvo moramo potražiti u pripovedanju o doseljavanju na Zlatibor, o zlatiborskim familijama. Tako kada se govori o Užičanima po prezimenima i krsnoj slavi lako možemo zaključiti iz kojih zlatiborskih sela potiču i odakle su tu došli. Pa da se podsetimo šta je nekad istražio dr. Rade Poznanović.
Na Zlatiboru je veoma često dolazilo do pomeranja stanovništva. Ima malo najstarijih porodica, jer su mnoge izumrle ili su se odselile u druge krajeve. Ipak, neke od najstarijih zlatiborskih porodica danas su: Šišovići, Džambići, Spasenići i Ninčići u Čajetini; Bondžulići, Lučići, Milosavljevići i Kostadinovići u Šljivovici; Dabići u Alinom Potoku; Đokovići, Pavlovići, Spasenići i Radovići u Sirogojnu; Dacovići u Ljubišu; Bralovići u Negbini; Selakovići u Draglici; Krsmanovići, Šarčevići i Ostojići u Mokroj Gori; Jankovići i Radonjići u Kremnima; i Didanovići u Stublu (njihovi preci su bili čivčije legendarnog manastira Janje).
Doseljavanja na Zlatibor su trajala kroz čitavu njegovu prošlost. U 17. i 18. veku, na teritoriju bivšeg Zlatiborskog sreza (postojao je do 1947-me godine, a obuhvatao je opštine Bijelu Rijeku, Jasenovo, Negbinu, Draglicu, Dobroselicu, Jablanicu, Semegnjevo, Šljivovicu, Mokru Goru, Kremna, Čajetinu, Krivu Rijeku, Rožanstvo, Sirogojno, Gostilje i Ljubiš) dolaze sljedeće porodice: Jaćimovići (ili Aćimovići; od njih vode porijeklo Dedići, Zrnjevići i Žilovići), Kutlešići i Vesovići iz Bistrice u Čajetinu i njenu okolinu; Šućurovići iz Pive u Šljivovicu; Kneževići, Marjanovići i Ječmenice iz Crne Gore u Dobroselicu; Bakići i Radovići iz Morače u Jablanicu; Rajovići iz Rovaca u Jablanicu; Jankovići iz Vraneša u Jablanicu; Pekovići, Blagojevići, Božovići, Piščevići i Kostići (od kojih potiču Delići u Šljivovici) iz Pive u Semegnjevo; Zlatići iz Nikšića u Krivu Rijeku; Radibratovići, Vilotijevići, Josipovići i Mijajilovići od Durmitora u Rožanstvo; Virići iz Nove Varoši u Krivu Rijeku; Ivanovići iz Drobnjaka u Krivu Rijeku; Ristanovići iz Kolašina u Rožanstvo; Lazovići iz Brezne u Rožanstvo; Tucovići iz Hercegovine u Gostilje; Radulovići iz Babina u Gostilje; Smiljanići (danas ih ima i u Alinom Potoku, Čajetini i Jasenovu) iz sela Kotore (na Kosovu) u Ljubiš; Joksimovići iz Vraneša u Ljubiš; Mitrovići iz Pive u Gostilje; Žunići iz Hasa kod Berana u Bijelu Rijeku (ima ih i u Krivoj Rijeci i Ljubišu); Dželebdžići iz Pive u Bijelu Rijeku; Vitorovići iz Pljevalja u Bijelu Rijeku; Džambasovići, Dumanjići, Kostići, Milinkovići i Popovići iz Drobnjaka u Bijelu Rijeku; Ćirovići iz Kuča u Negbinu; Đenići, Ilići i Perišići iz Drobnjaka u Negbinu; Kuzelji iz Božetića kod Nove Varoši u Negbinu; Bogdanovići i Timotijevići iz Bosne u Mokru Goru; Selakovići iz Kuča u Kremna (nisu u srodstvu sa Selakovićima iz Draglice); Tarabići (čuvena vidovnjačka porodica) sa Tare u Kremna (od starine su iz Hercegovine); Milosavljevići iz manastira Morače u Kremna; Bogosavljevići i Kurlagići iz Gackog u Kremna; Panići iz Lijevna (Livna) u Kremna; Popovići iz Gonja kod Sjenice u Kućane; Gojgići iz Mataruga kod Pljevalja u Kućane; Mutavdžići iz Radojine u Draglicu; Šuljagići-Šišakovići (čuvena hajdučka familija) iz Bosne u Draglicu; Jovanovići iz Bistrice u Draglicu; Kutlešići (ili Kutlašići) iz Kutlovca kod Priboja u Draglicu; Jankovići iz Drobnjaka u Draglicu. Grujičići iz Skržuti u Draglicu. Ovo su bila pojedinačna doseljavanja, gdje su se doselile samo jedna do dvije porodice naznačenih familija, ili čak i samo jedan pojedinac koji je ovdje osnovao porodicu.
