LJUDI OD STRUKE I NAUKE
Pored prirodne bistrine i inteligencije, užički kraj je iznedrio mnoge ljude koji su svoj život posvetili profesionalnom radu i nauci.
Nikolići, otac i sin posebno uspešni Užičani
Miloša Nikolića – Miška Sajdžiju sam upoznao u sajdžiskoj radnji Petrovića, onoj najstarijoj, u koju sam rado svraćao vraćajući se iz Gimnazije kući, zbog...
Užički pronalazač, privrednik, dobrotvor Rađen Kovčić
Vlasnika Elektrotermije privrednika Rađena Kovčića sam zapamtio kao skromang čoveka, koji je pomagao brojne humanitarne akcije u gradu Užicu i regionu, uvek pritekavši upomoć...
Počasni užičanin koji nikad nije bio u Užicu
Nikola Tesla je umro siromašan, ali je bio jedan od najkorisnijih ljudi koji su ikada živeli. Ono što je stvorio veliko je i, kako...
O inženjeru Prvoslavu Despotoviću
Piše: Miloš Poznanović Na početku Vidovdanske ulice ,tamo gde je danas picerija " Čili-Vili" ,ne tako davno , nalazila se stolarska radnja Bogoljuba Despotovića. Stolar...
O Dušku filozofu, prvom uredniku “Vesti”
O prvom uredniku “Vesti” dr. Dušanu Nedeljkoviću se danas u Užicu ništa ne zna, jednostavno je zaboravljen a kako se mi u Užičanstvenom portal...
Od ozbiljnih istraživačkih početaka do udruženja “Užičanstveno”
Te 1984. godinu mislim da je bilo u maju mesecu počeo sam da istražujem istorijat YU rok scene, u to vreme sam dobio i...
Doktor za istoriju Užica, dr Stevo Ignjić
Tokom svog radnog veka a i kad je otišao u penziju strpljivo i istrajno je u arhivma, muzejima i bibliotekama tragao za podacima iz istorije užičkoga kraja.
Užičani su mu tepali “Doktor Šumenko”
Jedan od najpoznatijih i najcenjenijih lekara u Užicu tokom šezdesetih godina 20. veka bio je Nikola Šumenković.
O Užičaninu Venceslavu Glišiću, doktoru istorijske nauke
Mnogo toga je ovaj doktor istorijske nauke iz partizanskih legendi svojim radom doveo do istine.
Doktor Luka i njegovi potomci (drugi deo)
Pre nego što je otišao u večnost svojim životom i radom obeležio je jedno vreme. Ljubav prema lekarskom pozivu preneo je na svoju decu.
Doktor Luka i njegovi potomci (prvi deo)
Doktor Luka Đuričić je jedan od onih ljudi na koje često treba podsećati mlade generacije, da bi im poslužili kao uzor.
Ko je projektovao zgradu užičkog Vatrogasnog doma
U arhitektonskoj celini Vatrogasnog doma arhitekte su uklopile vodotoranj koji dominira kompozicijom.
Užičanin koji najviše zna o kinologiji i dresuri pasa
Po meni, pas mora da bude pametan, poslušan, odličan čuvar, dobar sa ljudima, posebno sa decom.
Galerija Ljubiše Đenića (treći deo)
Nastavak galerije crteža Ljubiše Đenića...
Galerija Ljubiše Đenića (drugi deo)
Nastavak galerije crteža Užica Ljubiše Đenića...
Galerija Ljubiše Đenića (prvi deo)
Kako je Ljubiša R. Đenić obavio posao Vuka Karadžića...
Užička „roda“, babica Dara i njeno unuče
U našim životima puno je drugih osoba koji zaslužuju da ih se setimo, jer su na sebi svojstven način obeležile svoje vreme.
Sećanja omiljene Tetka Lele
Pamte je brojne generacije Užičana. Ona je medicinska sestra koju su svi voleli.
O Užičaninu, profesoru, hirurgu Zoranu Gerziću
Usavršavao u afirmisanim inostranim hirurškim klinikama iz oblasti grudne, vaskularne i transplantacione hirurgije, a poslednjih 20 godina i iz digestivne i ezofagealne.
Profesor higijene u užičkoj Gimnaziji
Radio je kao lekar u higijenskom zavodu i bio je jedan od osnivača podružnice Crvenog krsta u Užicu.
Saga o prvom užičkom pilotu-lovcu Mihailu Grbiću Kalču (drugi deo)
Kalčo je postao zaljubljenik u jedriličarstvo, glavni instruktor letenja mladim Užičanima jedriličarima i pionir vazduhoplovstva u užičkom kraju.
Saga o prvom užičkom pilotu-lovcu Mihailu Grbiću Kalču (prvi deo)
U isto vreme kada je emitovao filmove, naučio je i da šoferira i zainteresovao se za avijaciju.
Petar Tešić, užički novinar od koga se u druženju učilo
Čitavog života, blizu sedamdeset godina, Petar Tešić je pisao o drugim ljudima kojima se divio.
Kako je započeo karijeru užički, a svetski, vrhunski foto reporter „Cvekla“?
Kad su borbe velike nema ni prave slike. Ne možeš da napraviš dobru sliku ako geleri i granate lete oko tebe, moraš da se sakriješ i tu nema kao na filmu.
Užičanin, novinar, svetski putnik Nebojša Kotlajić
Kada je Draga Jonaš čula kako govorim, a mi Užičani imamo tzv. „pevajuće dužine“, rekla je: „Šta ja tebe da učim, ti treba nas da učiš kako se govori“.
Omiljeni užički prota „Mićo“
Omiljeni užički prota u periodu osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog veka, sve do smrti 15. aprila 2015. godine, bio je Miljko Starčević.
O sasvim neobičnom Užičaninu, dobrom čoveku, vrhunskom intelektualcu Milutinu
Mašinski je inžinjer, doktor nauka, univerzitetski profesor, a od skorije i „stari goran“. Objavio je više od 350 naučnih i stručnih radova.
Ponos Užica Radio-klub „Aco Vučković“ YU1ABH-YU1FLM-YT2W
Više od 10.000 članova kluba učestvovalo je u održavanja veza, takmičenjima, izgradnji i popravci antenskih sistema i uređaja, radio goniometriji.
Užički list za sport i film
Zahvaljujući novinaru i publicisti Jovanu Nikoliću, Užičani su 1928. godine imali sopstveni list “Sport i film”.
Cenjena Užičanka, dama sa skalpelom
Užički kraj je jedan od najlepših u svetu, svoje slobodno vreme treba da provedimo kod nas, a ne na nekim nepoznatim i stranim destinacijama.
Lujo, jedan od čuvara užičkih sećanja
Milutin Jovičić se opredelio za autentičnu priču naratora, raznolikih po mnogo čemu, osim po nepatvorenoj ljubavi i sentimentu prema Užicu.
Ruskinja koja je lečila Užičane
Divna žena je to bila, znamenotost Užica.
O Užičanki Zori Gruden i njenoj deci
U to posleratno vreme bio je običaj da predsednik Jugoslavije Josip Broz Tito bude kum devetog rođenog deteta u porodici. A, Grudenima, izuzetno, i desetog.
Užičani, pamtite li Rista Tešića?
Mnogi koji danas prolaze kroz Užice i ne sanjaju da su zelena brda pre svega 120 godina bila potpuno gola. Sve dok jedan čovek nije rešio da to promeni.
Prva privatna užička apoteka posle Drugog svetskog rata
Prvu privatnu užičku apoteku pose Drugig svetskog rata otvorila je Biljana Arsić u sopstvenoj kući u ulici Momčila Tešića na Lipi.
Užičke štamparije, štampa i novine (drugi deo)
Posle drugog svetskog rata izlazilo je više od 40 listova i časopisa koji su izlazili redovno ili privremeno.
Lidija, svetska, a užička
Odrasla na Trgu, dobar đak i student i drugar, kao mladi novinar od 1974. u značajnim Beogradskim listovim uvek je rado promovisala Užice i Užičane.
Užičke štamparije i štampa (prvi deo)
Prve užičke štamparije se osnivaju osamdesetih godina 19. veka.
Svetislav Tijanić, užički novinar
O mom Zlatiboru i mojoj rodnoj Šljivovici, o Užicu, gradu u kome sam proveo najveći deo životnog veka, najviše sam i pisao.
Megre se seća: Svaki svoga ubite subašu
Džeparoše je Megre, prema svom bogatom iskustvu, smatrao specifičnom vrstom prestupnika.
Milan Milanović – Reč-dve o Megreu
Dobrih desetak godina je tajalo dogovaranje (i nagovaranje) s legendarnim užičkim policajcem Nikolom Nikolićem Megreom.
Užice je imalo svog inspektora Megrea
Užičani su ga poznavali i zvali jednostavno „Megre“.
Lekarska porodica Gutman
Za njega nije postojala razlika između austriskog vojnika i zlatiborskog seljaka, koje je lečio po zabačenim kolibama i besplatno im davao lekove.
Najzaslužniji građevinac za izgradnju Trga partizana
Beležio je sve važnije momente gradnje velikih objekata u svom dnevniku, sa puno izrazito vrednih pojednosti, naročito dok je građen Trg.
Druga užička apoteka i prvi kamerni orkestar
Ljubo je nabavio violončelo i tako je nastao prvi kamerni kvartet u starom Užicu.
Čitanje i pisanje nas približavaju sreći
Veliki uticaj da deca zavole knjigu može imati porodica. Ipak, najveći uticaj u tome ima škola, pre svega profesori književnosti, ali i svih drugih predmeta.
Rade i Mišo Poznanović
Oba bisera Poznanovića su zadužili Užice svojim radom, bez njih se mnogo toga ne bi znalo i videlo iz prošlosti grada i užičkoga kraja.
Za prijatelje je bio “Pilac”
Ako je iko zaslužio od užičkih novinara nezaborav, to je Đorđe Pilčević Pilac.
Ko je projektant zgrade današnjeg užičkog muzeja i trezora?
Zvao se Vladimir Smirnov Volođa, emigrant Rus, građevinski inžinjer, general potpukovnik.
Aleksandrov most – kapija Zlatibora, neimara Sekule Kneževića
Ako zavirimo u istoriju gradnje puteva u užičkom kraju, neizbežno ćemo se upoznati i sa inžinjerom Sekulom Ćadovićem Ćaldom.